Oprobani recept Milorada Dodika ovaj put nije uspio: Opozicija u RS-u napravila ključnu odluku o bojkotu izbora
Nakon pompeznih najava o "izbornom zakonu RS", te o odlučnom odbijanju odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, Dodik se našao pred zidom i morao je priznati poraz.
U izjavi za medije 12. maja, Dodik je najavio izlazak na lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra ove godine, bez obzira na to što je u parlamentarnu proceduru Narodne skupštine RS-a uputio (neustavni) Izborni zakon koji bi se primjenjivao samo u ovom entitetu.
U očima mnogih, to je bio veliki poraz politike koju predsjednik entiteta RS zastupa - prihvatio je pravila Christiana Schmidta, koji je "nelegalan" i "samo njemački turista", ako slušate režim u Banjoj Luci.
Uskoro su krenule reakcije opozicije u RS-u, koja je žestoko kritikovala ovaj Dodikov potez. Kao što smo vidjeli već više puta u prošlosti, nakon ovih reakcija njegovih političkih protivnika, Dodik je krenuo u povlačenje.
Od 12. do 16. maja se, kako se može pretpostaviti, mnogo toga promijenilo, pa je predsjednik RS-a pozvao sve stranke u ovom entitetu na bojkot izbora. Jasno je šta je pozadina ovog poteza - Dodik je na desetine puta opoziciju koristio kao pravdanje svojih poteza, koji su u mnogočemu neustavni i protivzakoniti.
Uz podršku medija koji svaku odluku protiv SNSD-ovih prijedloga zovu "anti-srpskom" i "izdajničkom", opozicija je više puta klonula, mada su svaki put rekli da ne žele biti dio planova predsjednika RS-a.
Ipak, sada je Dodik udario u zid. Njegov poziv na bojkot je brzo odbijen, a prve reakcije stigle su od dva najveća protivnika Dodikovog režima u RS-u. SDS je poručio da "Dodik i njegovi sateliti trebaju samo gutati žabe", a predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, koja je bila blizu da porazi Dodika na izborima 2022. godine, je poziv nazvala "licemjernim".
Jasno je da bojkot izbora u ovoj konstalaciji snaga Dodiku odgovara jedino ako učestvuje cijela politička scena u RS-u. U suštini, pozivom na bojkot želi se izazvati situacija kao na sjeveru Kosova, gdje su predstavnici Srba masovno bojkotovali lokalne izbore i doveli do haotične situacije, pa i nereda u pojedinim mjestima.
Ako bi samo SNSD i njihovi koalicioni partneri bojkotovali izbore, to bi bila predaja lokalne vlasti u ruke njegovih protivnika. Gubljenje vlasti u bilo kojem pogledu ne dolazi u obzir za predsjednika RS-a, imajući u vidu brojne "sporne" poslove uz koje je vezan, a koji bi mogli biti predmet istraga ako bi došlo do veće promjene u tom entitetu.
Mora se reći da je potez opozicije korektan. Akcije Milorada Dodika su u konačnici dovele do situacije u kojoj se RS trenutno nalazi. Iako je opozicija u prošlosti pružala ruku Dodiku, u strahu od toga da se njihove odluke ne percipiraju kao "izdajničke", na pitanju izbora su zauzeli drugačiji stav.
Međutim, pogrešno bi bilo shvatiti potez opozicije kao "pro-bosanski" ili nešto slično. Radi se o političkom pragmatizmu, odnosno činjenici da odbijanjem bojkota Dodika stavljaju pred dvije opcije, a obje su za njega izrazito teške, pa skoro i nemoguće.
Predsjednik RS-a će tako birati između prihvatanja pravila Schmidta, što bi i u suštini značilo prihvatanje da je Schmidt legitiman i legalan visoki predstavnik (što i jeste, naravno), ili bojkota izbora, gdje bi predali vlast u ruke SDS-a i drugih opozicionih stranaka.
Za razliku od prijašnjih slučajeva, gdje bi potez opozicije da mu odbije pružiti ruku Dodik mogao nazvati "izdajničkim", ovdje to nije slučaj. Ako bi izlazak na izbore nazvao "izdajničkim potezom", Dodik bi bio primoran bojkotovati, a gubitak lokalne vlasti u RS-u bi sigurno bio politički početak kraja za režim SNSD-a.
