Organizacije iz BiH i Srbije poslale pismo Generalnoj skupštini UN-a povodom rezolucije o Srebrenici
"Ta rezolucija značajno će unaprijediti ljudska prava, pridonijeti pravdi na Zapadnom Balkanu i oslabiti toksični utjecaj ekstremističkih nacionalista na budućnost nove generacije", izjavila je ekspertica Društva za ugrožene narode za prevenciju genocida i zaštitu ljudskih prava Jasna Čaušević.
U julu 1995. vojnici bosanskih Srba pod zapovjedništvom bivšega generala jugoslavenske Vojske Ratka Mladića, kako se napominje u pismu upućenom Generalnoj skupštini UN-a, ubili su više od 8.000 Bošnjaka (bosanskih Muslimana), uglavnom muškaraca i dječaka, ali i više stotina žena. Kao što je bivši glavni sekretar UN-a Kofi Annan kasnije priznao, Ujedinjeni narodi i njihove mirovne snage nisu ispunili svoju dužnost da zaštite živote koji su im povjereni.
"Unatoč tome što su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) presudili da je sve što se dogodilo u Srebrenici bio zločin genocida, Srbija i bosanski Srbi, njeni saveznici, uporno su odbijali prihvatiti presude sudova, uključujući i stav ICJ-a iz 2007. da Srbija nije ispunila svoju dužnost da spriječi genocid. Godine 2015. Ruska Federacija je, kao srpski saveznik, stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, koja je bila slična rezoluciji o kojoj će diskutirati Generalna skupština 2. maja ove godine", navodi se u pismu.
Ovaj put će rezolucija biti predložena u Generalnoj skupštini UN-a stoga je Rusija ne može blokirati, ali može zajedno sa Srbijom lobirati da ne dobije podršku.
Kako se dalje dodaje, Vučić "koji izopačeno poziva na poštivanje međunarodnog prava, tvrdi da bi Rusija i Kina stavile veto na još jednu takvu rezoluciju Vijeća sigurnosti". O aktualnoj rezoluciji trebale bi raspravljati 193 države članice UN-a. Za njeno usvajanje potrebna je dvotrećinska većina, a Vučić, kako se navodi u pismu intenzivno lobira kako bi osigurao glasove potrebne za njen bojkot.
"Nacionalistička reakcija, koju danas susrećemo na ulicama Republike Srpske, zaista je zastrašujuća. Histeričnom retorikom i oštrim govorom mržnje podstiče se protivljenje rezoluciji Generalne skupštine", upozorila je Čaušević.
Poručuje kako bi države članice UN-a morale vidjeti te proteste onakvima kakvi jesu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, kako se ocjenjuje u pismu, nastoje radikalizirati mlađu generaciju i iskoristiti neriješene regionalne napetosti. Nasljednici Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića odbacuju dostojanstven, kultiviran i etičan način obilježavanja sjećanja na genocid, "kako bi uskratili mladim Srbima spoznaju o istini vlastite prošlosti, u nadi da će produžiti podjele i sukobe na zapadnom Balkanu”.
"Usvajanjem ove rezolucije poslala bi se jasna poruka da svijet nije spreman tolerirati negiranje genocida", podvlači Čaušević.
Osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko optužuje protivnike rezolucije da omalovažavaju temeljne ideale UN-a.
"Rezolucija podupire UN-ova načela istine, pravde, demokracije i poštivanja ljudskih prava. Dugo očekivana moralna obnova Srbije nužan je preduvjet za bilo kakvu normalizaciju odnosa u regiji", naglasila je Biserko.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić upozorava na opasne posljedice takve srpske politike.
"Poricanje zločina najjasniji je znak da će se on ponoviti", poručio je.
U pismu se ističe da su sjećanje i memoralizacija ključni za sprečavanje budućih genocida te se pozivaju države članice Ujedinjenih naroda, uključujući i Srbiju, da pokažu svoje čvrsto opredjeljenje za poštivanje Povelje UN-a i Opće deklaracije o ljudskim pravima, tako što će se pridružiti predlagačima i susponzorima te dati punu i svesrdnu podršku rezoluciji Generalne skupštine.
