Oružje u domaćinstvu: Zakoni neusaglašeni na nivou BiH, svaki 12. građanin legalno naoružan
Prošle sedmice se u Visokom desio nesretan slučaj kada je maloljetni dječak igrajući se očevom lovačkom puškom ustrijelio svog također maloljetnog brata, što je, kako su naši sagovornici istakli, povod da se stavi do znanja da oružje nije igračka i da to uvijek treba biti u podsvijesti svakoga ko ga posjeduje.
Vlasnici oružja nisu svjesni koliko je opasno njegovo neadekvatno odlaganje
Ovakvi slučajevi se ne dešavaju često, govori na početku razgovora Almin Dautbegović, pravni stručnjak i advokat, ali dodao je i to da je to nešto što se u našem društvu nikada neće iskorijeniti, prvenstveno zbog toga što roditelji, ali i sve osobe koje posjeduju oružje, nisu svjesni koliko je opasno njegovo neadekvatno odlaganje.
"Potrebno je naglasiti da niko ne smije držati oružje na vidljivom mjestu, pogotovo ukoliko u kući ima djece. Tada treba reagovati upravo suprotno i sakriti ga, a prije toga isprazniti, da u njemu nema municije. To nije slučaj karakterističan samo za BiH, u svim državama svijeta se dešavaju ovakvi nesretni slučajevi. To je nešto što se dešava, ali i nastavit će se dešavati, jer se taj problem ne može iskorijeniti upravo zbog navedenog", istakao je advokat Dautbegović.
Zakonom o nabavci i držanju oružja su propisani načini njegove upotrebe, ali i čuvanja, međutim, riječ je o nekom minimumu, kako je naglasio Dautbegović i dodao da je sve prepušteno savjesti roditelja, odnosno, osobe koja ga posjeduje.
"Ukoliko dođe do tragičnog slučaja, vlasnik će svakako biti sankcioniran, počevši od toga da neće imati dozvolu za nošenje oružja i ukoliko se uzme u obzir da je riječ o krivičnom djelu s tim u vezi će biti i neka vrsta krivične odgovornosti. Naravno, to ne mora nužno značiti da je riječ o zatvoru, ali pravna vrsta odgovornosti ga neće mimoići. S druge strane, imate i onu, prema mom mišljenju i težu vrstu kazne, a to je savjest i činjenica da je ubijeno dijete ili bliži član porodice zbog nepažnje i ostavljanja oružja na vidljivim mjestima", pojasnio je Dautbegović.
Novi Zakon o nabavljanju, nošenju i držanju municije KS usvojen je prošle godine, a jedna od glavnih razlika u odnosu na stari je provođenje praktične obuke za sve građane koji žele posjedovati oružje. Bez toga nije moguće izdati odobrenje za nabavku oružja građanima koji su podnijeli zahtjev i ispunjavaju zakonom propisane uslove.
"Sve je propisano Zakonom o nabavljanju, nošenju i držanju municije, kako i pod kojim uslovima se može dobiti oružje, odnosno, određeno je po tom zakonu koje su sankcije ukoliko se napravi prekršaj i šta je krivično djelo. Prekršajem se smatra ako ste oružje koje posjedujete posudili nekoj trećoj osobi koja nema odobrenje za posjedovanje te vrste oružja, zatim, ako ga niste propisno smjestili i odložili i nad istim imali nadzor", naveo je Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS.
U Srednjobosanskom kantonu 2019. godine dva slučaja samoranjavanja
Prošle godine su u Srednjobosanskom kantonu zabilježena dva slučaja samoranjavanja vatrenim oružjem.
"U februaru prošle godine u mjestu Podbarevo kod Jajca osoba inicijala D. C. rođena (1965.) zadobila je tjelesne povrede samoranjavanjem lovačkom puškom. A krajem prošle godine, tačnije 15. decembra, u Bugojnu osoba inicijala H. M. (1982.) je također zadobila povrede samoranjavanjem pištoljem. U ovakvim slučajevima, službenici policije poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje na dokumentovanju i dokazivanju takvih djela, u saradnji s nadležnim kantonalnim tužilaštvom, a predmetna oružja se oduzimaju", rekao nam je Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK.
Hodžić je pojasnio kako oružje može posjedovati čovjek koji je mentalno sposoban za to, nije povezan s kriminalom i krivično gonjen.
"Da bi se fizičkoj osobi odobrila nabavka vatrenog oružja, uključujući i lovačko oružje, potrebno je da se podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oružja nadležnoj policijskoj stanici. U Zakonu o nabavci, držanju i nošenju oružja i municije SBK/KSB su propisani opći i posebni uslovi za nabavku oružja i municije, kao i sve druge procedure u vezi s tim", naglasio je Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK.
S obzirom na to da svaki kanton u Federaciji BiH ima vlastiti Zakon o nabavci, nošenju i držanju oružja, zastupnik SDP-a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Aner Žuljević istakao je kako je ova oblast trebala biti uređena državnim propisom.
U HNK pojedinac može posjedovati 12 komada oružja
Žuljević je također 2017. godine, kada je na Skupštini HNK iznesen prijedlog Zakona o oružju i streljivu, bio izričito protiv navedenih amandmana i istakao je kako je taj zakon od početka bio neprihvatljiv za njega i druge članove opozicije.
Naime, tim novim zakonom je propisano da pojedinac legalno posjeduje 12 komada vatrenog oružja, pet pištolja i sedam lovačkih pušaka. Predlagač je to pravdao usklađivanjem s evropskim standardima, a amandmani koje je opozicija predlagala odnosili su se na činjenicu da pojedinac može posjedovati tri komada oružja.
"Dakle, pokušali smo smanjiti broj komada oružja sa 12 na tri te podići dobnu granicu za raspolaganje njim, ulažući amandmane u smislu rigoroznijih sankcija za neodgovorno ponašanje, međutim, svi su odbijeni, što pokazuje da je predlagač imao motiv ne da uredi oblast, nego da 'raspištolji' naciju i promoviše da nam mladost umjesto mobitela u budućnosti nosi oružje kao modni detalj i naravno kreira ozbiljne pretpostavke za bezbroj nesretnih slučajeva u raspolaganju oružjem, jer se očigledno u većini slučajeva ne čuva na adekvatan način", naglasio je Žuljević.
Žuljević je pojasnio kako zvanični podaci govore da je svaki 12. stanovnik BiH legalno naoružan ukoliko se uzmu u obzir podaci iz posljednjeg popisa stanovništva.
"Tako je sada omogućeno da četveročlana porodica iz HNK može legalno posjedovati 48 komada oružja, što je jasno jedna velika opasnost za postratno društvo. Predlagač nije svjestan kakvu je zakonsku bombu rješenjem instalirao te koliko je na ovaj način zakomplikovao rad i djelovanje sigurnosnih agencija", naveo je Žuljević.
Istakao je kako je riječ o jednom presedanu koji u bh. društvu sigurnost stavlja na najniži nivo, a s druge strane povećava rizik od brojnih nesreća i nesmotrenih situacija. Dodao je kako je polagao nade da će Vlada HNK shvatiti da je napravila grešku.
"Danas će svi oni koji nose oružje prilikom prelaska administrativne, kantonalne granice morati baciti to oružje u žbunje ili ostaviti u najbližu policijsku stanicu, jer se ne radi o harmoniziranim zakonskim rješenjima, što znači jednostavno jedan cirkus od organizacije kompletne oblasti", poručio je Žuljević.
Ipak, koliko god djelovalo neuređeno i neusaglašeno, sagovornici su istakli kako u našoj državi opet postoji procedura ukoliko želiš posjedovati oružje. Kao primjer su naveli SAD gdje tamošnji stanovnici mogu nabaviti bilo koju vrstu oružja samim tim što samo odu u prodavnicu i uz lični dokument i novac dobiju ono što žele.
"Pogledajte odnos tamošnjeg predsjednika Donalda Trumpa koji pospješuje naoružanje i ide tom nekom logikom koja je, prema mom mišljenju, loša. Naime, on to pravda izgovorom da je društvo sigurnije što više ljudi bude posjedovalo određene vrste naoružanja i da se svako na svoj način brani, jer će to biti dovoljna garancija da se ovaj 'drugi' odvrati, što je zapravo pogrešno razmišljanje. Ta logika i odnos prema posjedovanju naoružanja su potpuno pogrešni", rekao je sociolog Jusuf Žiga.
Dijete je samo po sebi znatiželjno i nesvjesno opasnosti oružja
Sociolog Žiga je prokomentarisao prošlosedmični slučaj ranjavanja koje je proizašlo iz dječije "igre" te pojasnio kako svaka osoba koja posjeduje oružje, a pogotovo roditelj, mora pokušati svesti na najmanji nivo rizik da djeca dođu do oružja.
"Dijete je samo po sebi znatiželjno i nesvjesno opasnosti i pogotovo nije obučeno kako da rukuje bilo kojom vrstom naoružanja. U takvim slučajevima roditeljska odgovornost je nezamjeniva i uporedivo najveća", rekao je Žiga i dodao: "Društvo bi generalno trebalo zauzimati sasvim drugi stav kako ne bi došlo do zloupotrebe oružja, dakle, trebalo bi se ići u smjeru prevencije, a ne praćenja vrijednosti koje nam donosi Zapad. Važno je istaći da su pogotovo ugrožena djeca u porodici koja posjeduje naoružanje".
Posebno je naglasio da je sama činjenica da brat upuca brata u bilo kojim okolnostima užasavajuća, a pogotovo ukoliko se uzme u obzir da je posljedica svega toga neprimjereno odlaganje oružja.
"To je porazno, ne samo za tu porodicu, nego za društvo u cjelini. To ima svoje daleko šire implikacije i ne samo psihičke, nego i općedruštvene nepoželjne posljedice. To je jedna vrlo ozbiljna tema kako, kome, koliko i pod kojim uslovima omogućiti da ima naoružanje, gdje da ga čuva i na koji način i kako mogu dobiti odgovarajuću dozvolu za njegovo posjedovanje. Nije isto ako neko ima mogućnost da to oružje učini sigurnim, jer tada neće doći do njegove neadekvatne upotrebe i samim time ni nanošenja povrede osobi koja nema nikakve veze s tim", zaključio je sociolog Žiga.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
