"Kada se pred Dodikom i njegovim političkim ciljevima ispriječi zakoni, obično slijede prijetnje secesijom, ultimatumi, blokade, uvrede...Vrijeme je da domaće pravosudne institucije tome stanu u kraj, ali da se ovim problemom ozbiljno pozabave i OHR i drugi predstavnici međunarodne zajednice. Potpuno je nebitno da li se nekome neki zakon dopada ili ne, ključno je da se zakoni moraju poštovati i provoditi, te da se mogu mijenjati u legalnoj proceduri a ne galamom, prijetnjama i uvredama", kazao je Osmanović.
Po sličnom principu, naglašava, Dodik se obrušio i na Centralnu izbornu komisiju (CIK), jer mu se ne dopada njen sastav.
"Članovi CIK-a izabrani su u skladu s Izbornim zakonom BiH i u legalnoj proceduri u Parlamentu BiH, i nikoga ne treba da zanima to što se taj sastav ne dopada Dodiku. Što se tiče najave bojkota izbora 2022. godine, SNSD kao stranka ima pravo da ne učestvuje na izborima. Da budem iskren, to bi u mnogome relaksiralo političku scenu u BiH. Međutim, svako ometanje provođenja izbora u kojem bi učestvovale entitetske ili općinske institucije predstavlja teško kršenje zakona i toga bi svi morali biti svjesni", istaknuo je Osmanović.
Zaključio je da bi, umjesto što traži ostavku CIK-a, Dodik pred Sudom BiH trebalo da odgovara za gnusne uvrede koje je izrekao prema članici ovog tijela Vanji Bjelici Prutina.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
