Ostojić: Vijeće za nauku će se pokušat izboriti za veća izdvajanja
"Bio je cilj da do 2020. godine to izdvajanje bude jedan posto ali bi trebalo biti i puno više", istakla je Ostojić podsjetivši da je prije 30 godina BiH izdvajala jedan i po posto za nauku, a da su sad ta izdvajanja ispod 0,1 posto.
Ostojić koja se javnosti obratila nakon konstituirajuće sjednice Vijeća za nauku Bosne i Hercegovine kazala je da je riječ o sjednici novog saziva Vijeća koje je osnovano još 2010. godine.
"Mislim da ćemo imati dobre rezultate s obzirom da Vijeće čini 13 članova - eminentnih stručnjaka i s obzirom na njihovo veliko iskustvo, te dobronamjernost i saglasnost da ćemo svi raditi kao jedan zbog čega se nadam dobrim rezultatima", kazala je predsjednica Vijeća za nauku BiH Ljerka Ostojić.
Podsjećajući da je Vijeće za nauku savjetodavno tijelo za Ministarstvo civilnih poslova, kao i za Vijeće ministra BiH, istakla je značaj istraživanja, nastavno naučnog rada, izrade projekata, te navela da je bitno pridobiti mlade stručne ljude da se educiraju - da rade na projektima.
"Trebamo ići naprijed i nekako ući u evropske prostore nauke i obrazovanja", istakla je Ostojić dodavši da se nada da će biti napravljen pomak u naučnim istraživanjima u BiH.
U narednom četverogodišnjem mandatu, dužnost u Vijeću za nauku Bosne i Hercegovine obavljat će akademik prof. dr. Ljerka Ostojić, akademik prof. dr. Drago Branković, prof. dr. Jasmin Velagić, dr. Aleksandar Maksimović, prof. dr. Enra Mehmedika-Suljić, doc .dr. Dražen Barbarić, prof. dr. Dušan Jokanović, prof. dr. Marija Čutura, prof. dr. Marijana Kapović-Solomun, prof. dr. Rifat Škrijelj, prof. dr. Reuf Karabeg, prof. dr. Vesna Miljanović-Damjanović i prof. dr. Esad Delibašić.
Vijeće za nauku je najviše savjetodavno i stručno tijelo Ministarstva civilnih poslova BiH, te ima ulogu praćenja i unapređenja stanja u području nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini.
Sastavljeno je od najeminentnijih stručnjaka, najviših akademskih zvanja.
