Otkrivamo detalje projekta koji totalno mijenja vizuru Sarajeva

Podsjeća da je zbog niza neriješenih pitanja, od vlasništva do niza infrastrukturnih i razvojnih izazova, prostor kampusa nerijetko bio predmet "uzimanja, a ne davanja" pa je s prvobitnog opsega od više od 300.000 smanjen na današnjih 130.000 kvadratnih metara. Drugi veliki problem koji je usporavao realizaciju prethodnih planova predstavlja i činjenica da prostor kampusa, kao nekadašnji vojni objekat, nema cjelovitu dokumentaciju.

Ipak, pitanje vlasništva u 2020. godini konačno je riješeno, a prostor Kampusa zvanično pripada univerzitetu. U isto vrijeme, u Općini Novo Sarajevo, dolaskom novog načelnika, imaju novi pristup prema razvojnim planovima i znatno veću spremnost da se pomogne univerzitetu da sadašnje ruševine i u nekim segmentima zapušteni prostor pretvori u moderan kompleks.

"Postojeći regulacioni plan za prostor kampusa svojim uređenjem i rasporedom jednostavno ne odgovara razvojnim potrebama Univerziteta u Sarajevu te koncepcijski odudara od izgleda modernih univerzitetskih prostora. Predviđeni objekti su bili predimenzionirani s malo zelenih površina, malo zajedničkih prostora te nizom nedostajućih sadržaja. Jednostavno, potrebna je sveobuhvatna regeneracija i koncepcijski redizajn. Upravo s tim ciljem, krajem 2019. godine u konsultacijama i na preporuku premijera Edina Forte pokrenuli smo pregovore s Evropskom investicijskom bankom o osiguranju tehničke stručne asistencije u izradi novog Master plana kampusa u okviru njihovog programa "Economic Resilience Initiative". Potpisani sporazum osigurava grant sredstva u iznosu od 500.000 eura za reviziju postojećeg i izradu novog Master plana kampusa prilagođenog trenutnim i budućim potrebama Univerziteta u Sarajevu, odnosno dizajniranju modernog evropskog kampusa", objašnjava Zaimović.

Rok od devet mjeseci

U pripremi tog projekta sa Svjetskom bankom i renomiranom svjetskom kućom za arhitekturu i urbano planiranje ARUP napravljen je početni Parametar plan kampusa, kao neka vrsta preliminarne analize izvodljivosti nove vizije koju imaju na univerzitetu.

"Kolege iz ARUP-a su, slijedeći naše koncepcijske smjernice, priredili osnovni Parametar plan za jedan novi, moderni koncept kampusa te nam pomogli da vizualiziramo osnovne gabarite budućeg Master plana. EIB-u se svidio taj koncept te će finasijski podržati, naredni korak – da ovu viziju pretvorimo u novi master i regulacioni plan Kampusa Univerziteta u Sarajevu. Pored toga, otišli su i korak dalje te će nam pomoći da uradimo i studije izvodljivosti pojedinih objekata u okviru Kampusa, što je veliki iskorak u odnosu na postojeće stanje. Odnosno, fakulteti, akademije i instituti koji bi pored postojećih trebali biti smješteni u kampusu, konačno će dobiti vizure i osnovne parametre svojih budućih objekata", objašnjava Zaimović.

Nakon što bude priređen novi master plan, za što je rok devet mjeseci, slijedi izmjena regulacionog plana, javna rasprava, odnosno cjelokupna zakonom predviđena procedura. U ovom procesu se nadamo nastavku dosadašnje dobre saradnje s Općinom Novo Sarajevo i Zavodom za planiranje razvoja KS. Međutim, novina ovog puta je u narednom koraku.

"Saradnja s EIB-om nema za cilj samo osiguranje grant sredstava za novi Master plan. To je tek prvi korak naših odnosa. Izrada novog master plana kampusa u okviru ove inicijative EIB-a je ujedno i preduslov za potencijalni kredit Evropske investicijske banke za izgradnju kampusa. Odnosno, nakon što se okonča izrada master plana i izvrši izmjena regulacionog plana, Kanton Sarajevo bi kod Evropske investicijske banke mogao aplicirati za izuzetno povoljna kreditna sredstva kojima bi se u konačnici finansirala izgradnja objekata kampusa. Ovo je prvi put da Univerzitet u Sarajevu ima jasno trasiran put od ideje do objekata, i u tom kontekstu su nam već rađene preliminarne procjene ukupne investicije, koje iznose između 130 i 150 miliona eura. Iskreno, onako ležerno i nadasve ohrabrujuće, kolege iz EIB-a su nam rekli da je to sasvim u redu u kontekstu ukupne investicije te da se fokusiramo na završetak master i regulacionog plana, a da potom očekuju našu aplikaciju", kaže Zaimović.

Botanička bašta i brojni sadržaji

Na ovaj način projekt dobija svoj dugoročni put, jer su i do sada kvalitetno priređivani regulacioni planovi, vizije i onda se dolazilo do zida, jer nije bilo sredstava da se to realizira.

"Sada kao partnera imamo EIB, koji nam, ukoliko sve bude u redu, može osigurati neophodna sredstva i iskreno se nadamo da ugovor koji smo nedavno potpisali neće završiti samo na 500.000 eura za izradu master plana, nego će Kanton prepoznati važnosti izgradnje modernog kampusa i pomoći UNSA da osigura sredstva za ovaj zbilja strateški projekt ne samo za Kanton Sarajevo", objasnio je Zaimović ustvrdivši da su to sve procedure koje se u narednih od tri do pet godina mogu realizirati, kako bi počela i sama izgradnja.

Upitan kako bi kampus prema trenutnoj procjeni trebao izgledati, Zaimović navodi da je predviđena potpuna izmjena koncepta. On bi trebao biti podijeljen na tri velike zone.

Istočna zona, odmah do zgrade Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, trebala bi sadržavati objekte ograničene na 10 metara visine te je osim moderne univerzitetske biblioteke u tom dijelu planiran administrativni centar UNSA, kao i postojeći objekti koji su već u tom dijelu.

"U centralnoj zoni planirani su zajednički univerzitetski i studentski prostori, ali najznačajnija promjena je da je ovaj prostor predviđen za Univerzitetski park čija će konačna površina zavisti od rasporeda objekata u zapadnoj zoni, ali ne bi trebala biti manja od 30 posto ukupne površine kampusa (oko 40.000 kvadratnih metara). U ovom dijelu je planirana i zgrada Rektorata, podzemni amfiteatar, tehno i inkubacioni centar, botanička bašta te čitav niz zajedničkih studentskih sadržaja. To su sadržaji koje će koristiti svi studenti Univerziteta u Sarajevu, ali ne smo oni, već i građani. Nova vizija kampusa je napraviti "otvoreni kampus", ukloniti veći dio postojećih ograda kako bi on sa centralnim parkom imao jednu sasvim drugu ulogu u ovom dijelu glavnog grada", objašnjava prorektor Zaimović.

U zapadnoj zoni bi trebale biti smještene zgrade fakulteta, akademija i instituta te pored postojećih ima dosta zainteresiranih fakulteta koji po ranijim planovima nisu predviđen da idu u kampus, ali sada bi voljeli biti smješteni u ovom novom prostoru. Zaimović kaže da bi svoje mjesto na tom lokalitetu trebale dobiti sve članice Univerziteta u Sarajevu koje danas ili nisu u svojim ili su smještene u neuslovnim prostorima.

Najavljuje da će prilikom gradnje mnogo pažnje biti posvećeno zaštiti okoliša. Već smo razgovarali s kolegama sa Šumarskog i Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, koji bi trebali napraviti analizu rasporeda i sadržaja postojećih zelenih površina u Kampusu te napraviti plan očuvanja posebne kategorije stabala tako da se minimizira uklanjanje postojećih stabala tokom izgradnje. Buduća arhitektonska rješenja će morati biti prilagođena njihovoj zaštiti i očuvanju dijela zelenih površina.

Gradnjom kampusa, kako zaključuje, sarajevski studenti imat će uslove kao njihove kolege u velikim svjetskim univerzitetskim centrima.