Otpis dugova u zdravstvenom sektoru uslov za zakone o doprinosima i porezu na dohodak u FBiH

I dok je Univerzitetski klinički centar u Sarajevu relativno uspješan u smanjenju naslijeđenih dugova, drugačija je slika u SKB Mostar, gdje se dugovi gomilaju pod parolom "neko će to već jednom platiti".

Kao što je poznato, u Domu naroda, gdje predsjedava Tomislav Martinović iz HDZ-a, bilo je više pokušaja da se isforsira ovaj zakon, koji uglavnom "čisti" dugove u Mostaru, ali i javnim bolnicama u Zenici i Tuzli, istina u manjem obimu. Zakon uključuje unapređenje solventnosti u kliničkim centrima u Mostaru, Tuzli i Sarajevu, ali uključuje i dvije bolnice - u Zenici i Bihaću.

Ukupni dugovi su zaključno s 2019. godinom iznosili između 300 i 350 miliona KM. Opće je poznato da su oni rezultat enromnog rasta upošljavanja, uglavnom po političkoj liniji, i zaduženja prema dobavljačima.

Analičari upozoravaju da su dugovi otišli u nebo, posebno pojavom Sindikata doktora medicine i stomatologije, koji su uspjeli izboriti porast plata oko 23 posto u posljednjim godinama. To direktno uvećava dugove, bez obzira na to što se plate plaćaju iz fondova. Tako npr. učešće plata u sredstvima zdrastvenih fondova u HNK iznosi skoro 90 posto, u Tuzli više od 70 posto. Iz ovog se izvlači zaključak da će se zdravstveni sektor vrlo brzo suočiti s nemogućnosti da se pacijentima osiguraju oprema i lijekovi, jer će skoro sav novac ići na plate.

Ovo zabrinjava ekonomiste jer novim zakonom će se dugovi "očistiti" na teret smanjenja opterećenja privrede i rasta minimalne plaće. Drugog izbora nema. Međutim, iako se ovi dugovi očiste realna je opasnost da će i dalje rasti zbog sve većeg učešća plata u prihodima zdravstvenih fondova.

Inače, ovaj zakon je rezultat pristiska HDZ-a, a to je cijena koji drugi kantoni u FBiH trebaju platiti da bi HDZ pristao da se usvoji novi zakon o doprinosima i porezu na dohodak koji je od velike važnosti za Vladu FBiH i poslovnu zajednicu, kao i za radnike jer bi trebao donijeti rast minimalne plate.