Otvorena izložba Historijskog arhiva Sarajevo povodom međunarodnog dana sjećanja na holokaust
Dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor Auschwitz i oslobodile 7.500 zatvorenika predstavlja sjećanje na žrtve stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata.
Ovom sjećanju pridružio se Historijski arhiv Sarajevo priredivši izložbu u okviru svoje 75. godišnjice. Viši arhivist Admir Nazirović i arhivist Armin Džunuzović su autori izložbe za koju je dizajn uradio arhivist Velid Jerlagić. Organizatori izložbe su Historijski arhiv Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, grad Sarajevo i javno preduzeće Sarajevo.
Meliha Redžić ispred javnog preduzeća Sarajevo je poručila da je sigurna kako priča anašnje izložbe ima posebnu emociju u gradskoj Vijećnici Sarajevo kao simbolu stradanja i otpora.
Direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je kazala da u prostorijama Vijećnice u januaru daleke 1948. godine odjeljenje za kulturu i umjetnost Narodnog odbora grada Sarajeva počeo je projekat stvaranja historijskog arhiva Sarajeva. Danas arhiv obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada.
"Iza nas su brojne publikacije, naučne i stručne konferencije kako u zemlji, tako i u inostranstvu, izložbe arhivske građe, rad sa desetinama hiljada građana koji su uz pomoć našeg arhiva rješavali svoja životna pitanja te se usavršavali u nauci i umjetnosti. Arhiv trenutno čuva preko 650 arhivskih fondova i zbirki, odnosno blizu 11 kilometara arhivske građe koja obuhvata period od 15. stoljeća do danas. Dvostruki je dobitnik šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, a trećina fondova i zbirki, kao i dio bibliotečke građe proglašeni su nacionalnim spomenikom od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH", rekla je.
Direktorica Historijskog arhiva je pojasnila da je ovo prva manifestacija u nizu mnogih koje priprema arhiv za ovu godinu, a kojima želi skrenuti pažnju na ovu značajnu ustanovu kulture i na njene vrijedne uposlenike koji ne uvijek u dobrim uslovima obavljaju savijesno svoj posao.
"Prezentujući historijske izvore prvog reda koje čuvamo u našim depoima iste želimo približiti javnosti i pokazati njihovu neprocjenjivu vrijednost od nacionalnog značaja. Danas imate priliku vidjeti samo mali dio historijskih izvora koje svjedoče stradanju Jevreja u Sarajevu u vrijeme nezavisne države Hrvatske", poručila je direktorica.
Ispred Jevrejske zajednice BiH prisutnima se obratio Jakob Finci i poručip da je ovo po mnogo čemu posebna izložba koju nismo imali prilike vidjeti u ovakvom formatu, a koja ponajbolje govori kako je holokaust bio temeljit način za istrebljenje jednog naroda i njegovog traga postojanja, njegove kulture i svega što su Jevreji u ovom gradu i ovoj zemlji napravili, imali i čuvali.
"Ja sam posebno lično vezan za ovnaj arhiv, jer da nema njega ne znam da li bih imao svoj rodni list jer je moj otac, koji je bio bečki student, nakon otvorenja arhiva ovdje donio papir o mom rođenju koji je izdat u logoru na Rabu. I pošto je logor još nije bio oslobođen, a nije bila uspostavljena vlast, jedva su napisali papir i dolje udarili pečat koji je ustvari izrezana od krompira petokraka. Da nema ovog arhiva ne bih znao da sam se rodio", rekao je Finci.
Jakob Finci je također poručio da se Jevrejska zajednica BiH pokušava da se ugleda na Historijski arhiv Sarajevo i želi pokrenenuti njihov arhiv kako bi skupili na jednom mjestu sve dokumente o Jevrejima koja su razasuta ne samo po raznim arhivima, već i na raznim mjestima.
"Već smo dobili natrag iz Beograda preko 7.000 dokumenata koje smo tamo poslali u tzv. muzej Jevreja Jugoslavije. Tako da možda jednog dana naš arhiv zaživi", poručio je Finci.
