Otvoreno pismo HNS-a javnosti i međunarodnoj zajednici: Zabrinuti smo za stanje u BiH
Pismo HNS-a, kojeg potpisuje predsjednik Glavnog vijeća Božo Ljubić, prenosimo u cjelosti:
Obraćamo vam se s dubokom zabrinutošću za trenutno stanje u Bosni i Hercegovini. Naša država se trenutno suočava s velikom ustavnom krizom i otvorenim napadom na ustavno-pravni poredak i vladavinu prava.
Prošlo je godinu i po dana od odluke Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić,“ a Izborni zakon BiH još uvijek nije izmijenjen u skladu s odlukom . Do održavanja općih izbora 2018. godine je ostalo samo tri mjeseca, a rješenje za implementaciju odluke „Ljubić“ još uvijek nije na vidiku. Dapače, svjedoci smo različitih pokušaja manipulacije spomenutom odlukom i korištenjem odluke kao povoda za grubo nasrtanje na Daytonski sporazum i Ustav BiH. Naime, umjesto da pokušaju implementirati odluku „Ljubić“ u Parlamentarnoj skupštini BiH, kako je u samoj odluci i naložio Ustavni sud BiH, grupa od pet bošnjačkih stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS), suprotno Izbornom zakonu BiH i suprotno odluci Ustavnog suda BiH i samom Ustavu BiH, pokušava provedbu odluke Ljubić riješiti u Parlamentu Federacije BiH.
Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić"
Podsjećamo, Ustavni sud BiH (ustavni sud na razini države) je donio odluku da Izborni zakon BiH (zakon na državnom nivou) nije u skladu s Ustavom BiH (državnim ustavom) i naložio Parlamentarnoj Skupštini BiH (parlamentu na državnoj razini) da u roku od šest mjeseci uskladi Izborni zakon BiH s Ustavom BiH. Također podsjećamo kako je Ustavni sud BiH eksplicitno zatražio od Parlamentarne skupštine BiH da sprovede odluku u roku od šest mjeseci. S obzirom da se to nije dogodilo, Ustavni sud BiH je u julu 2017. godine izbrisao sporne odredbe Izbornog zakona BiH.
Iz navedenog je u potpunosti jasno i nedvosmisleno da je PS BiH jedina institucija u BiH koja ima ustavne ovlasti i zakonske mogućnosti provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić.
Također je u potpunosti jasno i nedvosmisleno kako je pokušaj provedbe odluke „Ljubić“ na entitetskoj razini i u entitetskom Parlamentu Federacije BiH čin derogiranja i nepoštivanja, kako Ustavnog suda BiH tako i samog Ustava BiH.
Entitetski udar na državu
Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona pet bošnjačkih stranaka su prijedlogom „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ de iure i de facto izveli entitetski udar na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Daytonski sporazum.
Stoga, Hrvatski narodni sabor BiH poziva sve političke stranke i aktere u BiH, kao i sve predstavnike međunarodne zajednice, sve nadležne institucije i sve građane BiH da reagiraju na grubi napad na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine i pomognu zaštititi Ustav BiH, provesti odluke Ustavnog suda BiH te osigurati i obraniti vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.
Politički kontekst entitetskog udara na državu BiH
Pored činjenice da „Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ na formalno-proceduralnoj razini predstavlja entitetski udar na državu BiH, odnosno, grubo rušenje ustavno-pravne strukture uspostavljene Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH, spomenuti zakon je sporan i na materijalno-sadržajnoj razini. Naime, spomenuti zakon u sebi sadržava upravo one odredbe koje je Ustavni sud proglasio neustavnim. To nam svjedoči da pet bošnjačkih stranaka i formalno i sadržajno odbijaju provesti odluku Ustavnog suda BiH.
Zabrinjavajuća je spoznaja da se i aktualna Vlada FBiH aktivno uključila u proces entitetskog rušenja države i dala Mišljenje u kojem podržava donošenje antidejtonskog i antiustavnog „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ bez prethodno provedene procedure pribavljanja mišljenja nadležnih povjerenstava i tijela Vlade FBiH.
Bošnjački politički predstavnici očito se ne žele odreći neustavnih privilegija koje su im omogućavale osporene odredbe Izbornog zakona BiH. Ne žele se odreći neustavnih odredbi Izbornog zakona BiH jer im one omogućavaju situaciju u kojoj bi nakon nekih budućih Općih izbora 14 od 17 delegata u Klubu Bošnjaka, 12 od 17 delegata u Klubu Srba, 6 od 17 delegata u Klubu Hrvata i 5 od 7 delegata u Klubu Ostalih DN PFBiH bili izabrani na listama pet bošnjačkih stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS), a da pri tom niti jedna od tih pet stranaka nije dobila niti jedan izborni glas građana Federacije BiH koji su se na službeno važećem Popisu stanovništva izjasnili kao Hrvati, Srbi ili pripadnici grupe Ostalih.
Očito da osporeni Izborni zakon BiH omogućava Bošnjacima potpunu kontrolu Doma naroda Parlamenta FBiH (konkretno 37 od 58 delegata) što uključuje kontrolu minimalno 1/3 delegata u svakom klubu Doma naroda.
Podsjećamo, odluke u Domu naroda donose se prostom većinom izuzev onih koje su od vitalnog nacionalnog interesa. Nametnutim amandmanima od strane OHR-a na Ustav FBiH, potrebna je 2/3 umjesto ranije natpolovične većine za pitanja od vitalnog nacionalnog interesa koja nisu nabrojana u Ustavu, a 1/3 umjesto ranije natpolovične većine za izbor Predsjednika i dopredsjednike FBiH uz mogućnost potvrđivanja u samo jednom domu (bošnjački većinskom Zastupničkom domu), što znači da su Bošnjaci u mogućnosti izabrati kompletnu izvršnu vlast u Federaciji bez podrške i učestvovanja drugih konstitutivnih naroda.
U tom slučaju i Predsjednik FBiH i dva dopredsjednika također bi mogli biti iz pet spomenutih bošnjačkih stranaka, kao i svih 16 ministara u Vladi FBiH plus premijer. Uzmemo li u obzir da u skladu s osporenim Izbornim zakonom BiH Bošnjaci mogu bez ijednog hrvatskog izbornog glasa izabrati i oba člana Predsjedništva BiH koji se biraju iz FBiH, postaje potpuno jasno zašto bošnjački politički predstavnici ne žele provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju „Ljubić“ i izmijeniti izborno zakonodavstvo.
Pored toga, Bošnjaci koji čine više od 70 posto stanovništva FBiH, u Donjem domu Parlamenta FBiH, Zastupničkom domu, imaju osiguranu ne samo natpolovičnu nego i dvotrećinsku većinu. Osporeni dijelovi Izbornog zakona BiH Bošnjacima su de facto omogućavali punu kontrolu cjelokupnog Parlamenta FBiH. Kontrolom Parlamenta FBiH Bošnjaci imaju i punu kontrolu izvršne vlasti na razini FBiH. Ukoliko se i dogodi da u Vladi FBiH budu legitimni hrvatski predstavnici, zbog sastava Vlade i načina odlučivanja, Vlada odluke može donositi potpuno neovisno o hrvatskim glasovima jer Bošnjaci uvijek imaju 8+1 glas od mogućih 17 - odluke se donose većinom glasova, umjesto konsenzusom o vrlo važnim pitanjima, kao što je to bio slučaj prije nametnutih amandmana na Ustav FBiH.
Nakon usvajanja spomenutog Zakona u Zastupničkom domu PFBiH i Mišljenja Vlade FBiH očito je da su bošnjački politički predstavnici punu institucionalnu i političku kontrolu Federacije BiH spremni platiti rušenjem ustavno-pravnog poretka zajedničke nam države i brutalnim kršenjem Daytonskog sporazuma.
Sve navedeno upućuje na činjenicu da bi krajnji cilj takve politike mogao biti pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet, a nakon toga pretvaranje bošnjačkog entiteta u bošnjačku nacionalnu državu.
Politička i krivična odgovornost aktera entitetskog separatizma i udara na državu
Stoga, Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH upućuje otvoreni poziv svim političkim strankama i akterima, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice, svim nadležnim institucijama te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH da u okviru svojih ovlasti i mogućnosti poduzmu sve što je u njihovoj moći da zaštite Daytonski sporazum, Ustav BiH, ustavno-pravni poredak i vladavinu prava.
Posebno se ovim pozivom na zaštitu Daytona i Ustava BiH obraćamo OHR-u i (Upravnom odboru) PIC-u kao institucijama čija je primarna zadaća i svrha postojanja zaštita Daytonskog sporazuma, a time i njime uspostavljenog ustavno-pravnog poretka.
Također, poseban apel upućujemo svim članovima HNS BiH na svim razinama vlasti i u svim institucijama, da se oštro i beskompromisno suprotstave svim pokušajima daljnjeg dekonstituiranja Hrvata u FBiH, te da u skladu sa svojim dužnostima i ovlastima imenuju i pozovu na političku i kaznenu odgovornost sve aktere koji sudjeluju u spomenutom procesu kršenja Daytonskog sporazuma i rušenja ustavno-pravnog poretka BiH kroz entitetski
