Ovako DF zamišlja izborni proces u BiH: Građanska država po mjeri svih
Predviđa se prestanak mandata članovima Predsjedništva ukoliko ne obavljaju svoju funkciju. Trebalo bi da ovim amandmanima Dom naroda postane ono što je njegova svrha. Sa stanovišta interesa građana to jača odgovornost kroz sankcionisanje nerada.
Potom, predviđa se omogućavanje raspuštanja, odnosno prestanak mandata izabranim zastupnicima ukoliko Parlamentarna skupština ne izvršava svoje dužnosti.
"Na osnovu mišljenja Evropske komisije smo sačinili ustavne amandmane koji se baziraju na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i domaćih sudova. Prijedlozi su naslonjeni na obaveze koje država BiH ima da implementira", poručuju iz DF-a.
Ta stranka želi depolitizaciju izborne administracije i uvođenje savremenih tehnoloških rješenja u izborni proces (elektronskih skenera, kamera, čitača otiska prsta ili druge tehničke opreme).
Prilikom provođenja izbora za sve nivoe vlasti u BiH dolazi do neodržive situacije kod samog utvrđivanja rezultata glasanja. Naime, ručno prebrojavanje listića, uz doista upitan kredibilitet i stručnost, širok spektar mogućnosti zlonamjernog i koristoljubnog manipuliranja, a nadasve i mogućnost koncentracije članova biračkih odbora, kao i promatrača, dovodi u pitanje regularnost samih izbornih rezultata, a time i samih izbora kao principa i sustava demokratičnosti.
Također, Prijedlogom zakona predviđa se depolitizacija izborne administracije, s posebnim naglaskom na Centralnu izbornu komisiju BiH i biračke odbore koji su isticani kao jedan od temeljnih izvora izbornih manipulacija.
Prijedlogom se propisuje da članovi Centralne izborne komisije BiH, kao najvažnije institucije izborne administracije u BiH ne mogu biti osobe koje su nakon stupanja na snagu Izbornog zakona BiH bile na funkcijama u izvršnim tijelima političkih stranaka ili imale mandat u zakonodavnim ili izvršnim tijelima vlasti u ime političkih stranaka, što do sada nije bio slučaj.
Također, propisuje se depolitizacija biračkih odbora koji su se u dosadašnjoj praksi pokazali kao "najslabija karika" u izbornom procesu, odnosno da njihove članove od sada ne delegiraju politički subjekti, nego se popunjavaju na temelju javnog poziva koji raspisuje i provodi općinska/gradska izborna komisija. Također, ovim se prijedlogom pri popuni biračkih odbora daje prednost nezaposlenim osobama i studentima. Budući da se birački odbori plaćaju iz budžeta, na ovaj način bi se i plaćale ugrožene kategorije stanovništva, a birački odbori ne bi bili u istoj mjeri politizirani.
Kod sve evidentnije pojave neregularnosti kod brojanja glasačkih listića te kod utvrđivanja identiteta glasača i regularnosti samog procesa glasanja na izborima, ozbiljno se dovodi u pitanje stvarno iskazana volja birača, a posebno kod prebrojavanja izbornih rezultata. Veliki broj građana, kao i političkih subjekata godinama izražava sumnju u regularnost samog procesa brojanja listića, glasanja za drugoga, nepravilnosti samog procesa glasanja i slično, čime se građanima uskraćuje, odnosno zloupotrebljava jedno od temeljnih ljudskih prava (biračko pravo). Otklanjanje ovakvih nepravilnosti, uvođenjem suvremenih tehnoloških mogućnosti, mora odgovarati svim političkim subjektima koji se kunu u demokratiju i koji tvrde da ne zloupotrebljavaju biračke odbore.
"Građanin je nosilac svih prava. Rješava se pitanje i Srba i Hrvata i Bošnjaka", zaključuju iz DF-a, a koliko će ovi prijedlozi dobiti podršku zavisi od parlamentarnih stranaka na državnom nivou.