Ovo su politički događaji koji su obilježili 2024. godinu: Od otvaranja pregovora sa EU do hapšenja ministra
U januaru je Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo pravosnažnu presudu bivšem premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću, bivšem direktoru Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudinu Solaku i direktoru preduzeća Srebrena Malina Fikretu Hodžiću. Novalić i Solak služe kaznu državnom zatvoru u Vojkovićima dok je Ustavni sud oborio presudu Hodžiću koji je nakon toga pušten na slobodu.
Evropsko vijeće je 21. marta konačno dalo odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Odluka je uslijedila nakon mjeseci kampanje nekoliko članica Evropske unije da se prema Bosni i Hercegovini pokaže fleksibilnost iako nije ispunjeno svih 14 uvjeta.
Domaći političari su uspjeli da "pokažu" ozbiljnost tako što su usvojili Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Od uspjeha u pitanju ispunjavanja obaveza prema evropskoj uniji treba istaći i postizanje sporazuma s Frontexom koji je parafiran polovinom decembra.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je tako početkom marta kazala da je BiH u posljednjih godinu dana napravila najveći napredak u prethodnih 10 godina kada je riječ o našem EU putu.
Optimističan početak godine je uskoro zamijenila surova realnost bosanskohercegovačke politike. Političari nisu uspjeli da postignu dogovor o Zakonu o sudu BiH, a tačka spora je ostala lokacija gdje bi se nalazio drugostepeni sud, ali i pitanje ovlasti ovog suda.
Kasno proljeće je prošlo u znaku priči o usvajanju Rezolucije o genocidu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Političari iz Republike Srpske, ali i posebno Srbije su se žestoko borili protiv Rezolucije čijim usvajanjem je 11. juli postao međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 23. maja usvojila ovu Rezoluciju.
Teške političke borbe i optužbe su padale i na račun izbora novog sudije iz Federacije BiH u Ustavnom sudu BiH, a 29. maja je Predstavnički dom Parlamenta FBiH sa 51 glas za izglasao Marina Vukoju. Opozicija je na ovom pitanju optuživala stranke Trojke da su popustili HDZ-u.
Kako se prešlo u drugu polovinu godine, političke stranke su svoj fokus prebacile na pripreme za lokalne izbore koji su održani u oktobru. U jednom trenutku je zbog neusvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine bilo ugroženo održavanje izbora, ali je visoki predstavnik Christian Schmidt to spriječio nametanjem odluke o finansiranju izbora.
Schmidt je nametnuo i tehničke izmjene Izbornog zakona koje trebaju da doprinesu poštenijem izbornom procesu, a tokom lokalnih izbora u oktobru provedeni su pilot projekti u nekim općinama s primjenom novih tehnologija.
Tokom ljeta užareno pitanje je bilo i funkcionalnost Nacionalne univerzitetske biblioteke čiji je neriješen status doveo do obustavljanja rada, a radnici su u nekoliko navrata izlazili na proteste da ukažu na svoj težak položaj.
Kako domaći političari nisu pronalazili rješenje za funkcionisanje NUB-a i drugih šest institucija kulture od državnog značaja opet je morao reagovati visoki predstavnik Christian Schmidt koji je nametnuo odluku o funkcionisanju i odblokirao rad.
U oktobru su održani i lokalni izbori nakon kojih je većina stranaka proglasila "pobjedu". Opozicija u FBiH je bila zadovoljna time što su osvojili veći broj općina nego ranije, dok je vladajuća koalicija bila zadovoljna što je ipak uspjela da sačuva veća urbana središta. U Republici Srpskoj opozicija se zadovoljila time što je ostala na vlasti u Banjoj Luci i Bijeljini, iako je vladajući SNSD ostvario odličan rezultat.
U noći s 3. na 4. oktobar Bosnu i Hercegovinu su pogodile jake kiše koje su dovele do poplava i klizišta prilikom čemu je poginulo 27 građana, a žestoko je bila pogođena i putna infrastruktura. Nakon više mjeseci čekanja obnova oštećene pruge je počela u izvedbi privatne kompanije kao vid donacije i očekuje da će biti puštena u upotrebu u sljedećih nekoliko sedmica.
Nakon što je Evropska unija odobrila otvaranje pregovora kao ključno političko pitanje nametnulo se usvajanje programa reformi i pristupanje Planu rasta. Bosna i Hercegovina kako bi pristupila mora Planu rasta i prvoj tranši od 70 miliona eura mora uskladiti vizni program BiH sa EU, riješiti pitanja vezana za Ustavni sud BiH i ukloniti entitetski veto u Vijeću za državnu pomoć.
Krajem godine je Vijeće ministara uspjelo i da usvoji dva "evropska zakona": zakon o graničnoj kontroli i zakon o zaštiti ličnih podataka, ali su političari iz RS-a blokirali njegovo usvajanje pred Predstavničkim domom kako bi prije eventualnog usvajanja o njemu raspravljala Narodna skupština Republike Srpske.
Narodna skupština RS-a je odigrala i ključnu ulogu u projektovanju novih problema nakon što su usvojili Zakon o zastavu, grbu i himnoj RS-a gdje su na snagu vratili obilježja koja je Ustavni sud već bio proglasio neustavnim.
Desila se i promjena u Domu naroda BiH gdje je nakon sudskih odluka i žrijeba SNSD ostao bez jednog delegata, dok je PDP dobio delegata što je ukinulo nezamjenjivost SNSD-a kao dijela vlasti na državnom nivou.
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je izglasao neradnu nedjelju na području ovog entiteta, čija je primjena počela 17. novembra. Neradna nedjelja se odnosi na prodavnice i trgovačke centre.
Kraj godine je obilježilo hapšenje ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića koji je optužen za više krivičnih djela za vrijeme dok je bio direktor Puteva RS-a, a određen mu je i pritvor.
