Ovo su prijedlozi Naučnog vijeća Kantona Sarajevo: U naredne tri sedmice testirati 20.000 ljudi

Naučno vijeće čine naučnici iz oblasti mikrobiologije, virusologije, genetike, epidemiologije i infektologije.

Prvi prijedlog je da Naučno vijeće postane "scientific hub" za podršku donošenju odluka, da analizira naučne činjenice i njihovu primjenu u KS. Također, Naučno vijeće ima mandat da pruža sugestije Ministarstvu zdravstva, Vladi KS i Civilnom štabu, koje bi tekuće aktivnosti optimizirale shodno tome. Naučno vijeće će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi s istraživanjima i dostavljati ih svim zainteresovanim stranama, i to sa ciljem odbacivanja panike, improvizacija i zabluda, a predloženi su i formalni kontakti vijeća s medijima u vidu kratkih sedmičnih informacija.

Istaknuto je da postojeći sistem epidemiološkog nadzora hitno treba pojednostaviti i učiniti funkcionalnim, transparentnim, lako razumljivim i provodivim.

"U tom smislu predlažemo korištenje ekspertnog sistema za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 (Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem) koji je razvio ekspertni tim ANUBiH. On bi se koristio za ocjenu postojećeg sistema epidemiološkog nadzora te davanje preporuka za njegovo poboljšanje", stoji u tekstu upućenom nadležnima.

Više testiranja za realniju epidemiološku sliku

Konstatovano je da obim i dijapazon testiranja mora biti znatno povećan te da bi ciljani broj testova u Kantonu Sarajevo trebao biti 20.000+ u naredne tri sedmice.

"Predloženi način testiranja sugeriranog broja uzoraka u roku od tri sedmice će omogućiti dobijanje realnije epidemiološke slike i znatno spriječiti širenje bolesti putem asimptomatskih i presimptomatskih slučajeva, što je ključno u ovoj fazi širenja epidemije. Konzistentna primjena ovog sistema uz ostale mjere fizičkog distanciranja i izolacije će omogućiti podatke i informacije s kojima se može s više sigurnosti naučno predvidjeti dalji tok epidemije i procjena učinkovitosti dosadašnjih mjera. Predlažemo da se odmah uvede i redovan skrining zdravstvenih profesionalaca i osoblja u zdravstvenom sistemu, kao i individua koje su potencijalno izložene infekciji zbog svojih radnih aktivnosti", stoji u tekstu.

Neophodno je, smatraju stručnjaci, započeti i naučna istraživanja koja bi obuhvatila ljude koji ne spadaju u grupu onih jasno povezanih s nekim od postojećih žarišta, a u cilju ustanovljavanja prisustva i transmisije virusa u dijelovima koja nije bilo moguće detektovati postojećim sistemom.

"U tom smislu predlažemo da se hitno osiguraju fondovi za genetička i serološka testiranja kojima bi se u relativno kratkom roku mogao napraviti skrining populacije – nacionalne studije sa ciljem procjene trenutno stečenog 'populacijskog imuniteta', sentinel skupina itd. Veoma je važno uključiti i veterinarski nadzor u regularni nadzor i pitanje o potencijalnoj izloženosti kućnih ljubimaca, insekata kao prenosilaca bolesti, prenošenje virusa putem hrane i eventualno prisustvo virusa u domaćim i divljim životinjama", navode stručnjaci.

Organizacija dijagnostičkog testiranja predložena je po sljedećem:

• urgentno testiranje (organizirano 24/7) svih individua po definiciji slučaja i svih pacijenata koji zahtijevaju hitne i druge bolničke tretmane, a koji mogu biti rizični kao potencijalni izvori zaraze za osoblje i druge pacijente u bolničkim kompleksima,

• epidemiološko testiranje (organizirano u redovnim radnim terminima) s ciljem skrininga detektovanih žarišta i pojedinaca direktno i indirektno povezanih s istim (asimptomatski i presimptomatski slučajevi) sa ciljem sprečavanja izloženosti zdravih individua i umanjenja širenja zaraze,

• naučno-istraživačko testiranje (ljudi, životinje, prostori, hrana) sa ciljem utvrđivanja karakteristika uzročnika i predlaganja efikasnijih mjera i dalje prevencije, kao i efikasnosti dijagnostičkih testova koji se pojavljuju na globalnom tržištu, a zbog urgentnosti u primjeni ne prolaze naučnu validaciju.

U KS je predložen sljedeći laboratorijski sistem:

• urgentna testiranja realizirati isključivo preko KCUS-a i Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš";

• epidemiološka testiranja realizirati preko zvaničnih laboratorija KCUS-a, Opće Bolnice i Veterinarskoga fakulteta koji su u potpunosti kapacitirani za provođenje SZO preporučene metode;

• naučnoistraživačka testiranja hitno podržati preko naučnih fondova za sve zainteresirane naučne ustanove u KS. Neophodno je raditi na što je moguće bržem dobijanju potpune sekvence virusa izoliranog iz pacijenata na području cijele BiH, u svrhu utvrđivanja mogućeg postojanja različitih sojeva, kao i porijekla agenta na teritoriji BiH.

Neophodan intenzivan klinički nadzor na prvoj liniji

Predloženo je da sistem prikupljanja svih epidemioloških podataka bude uspostavljen na bazi iskustava i praksi iz Hrvatske, Austrije i Njemačke. Uzimanje podataka i uzoraka za epidemološka testiranja inicira ambulanta porodične medicine i Hitna pomoć.

"Epidemiološke službe Kantonalnog doma zdravlja i/ili Zavoda za javno zdravstvo će organizirati popunjavanje anketa, uzimanje i dostavu uzoraka do laboratorije i to na tri načina: kućna posjeta; ambulantno (ako je pacijent već tamo iz drugog razloga) i uspostava drive in sistema. Rezultati testiranja (za uzorke dostavljene ujutro u laboratorij) trebaju biti raspoloživi ljekaru koji je inicirao testiranje i epidemiologu koji prati slučaj ili grupu u roku od najkasnije 24 sata. Daljnji postupak za pozitivne rezultate preuzima nadležni epidemiolog. Glede naučnih populacijskih istraživanja sistem prikupljana nasumično odabranih dobrovoljnih davatelja bi osmislio voditelj projekta u saradnji sa znanstvenom institucijom koja bi realizirala projekt. Sve upitnike hitno doraditi u skladu s međunarodnim standardima", ističu stručnjaci.

U cilju pravovremenog postavljanja dijagnoze COVID - 19 infekcije, procjene stanja oboljelih i spašavanja ljudskog života (kasna hospitalizacija je uzrok povećane smrtnosti), neophodno je provoditi intenzivan klinički nadzor na prvoj liniji, uz provjeru određenih parametara.

"Zato je važno odvojiti febrilne bolesnike, klasificirati po danima, one koji su već 4-5- 6 dana visoko febrilni (≥38) uputiti infektologu, radi provjere parametara iz krvi i RTG pluća. Ostalima dati zadatak za mjerenje temperature (ujutro/uvečer) tokom četiri dana, peti dan da se jave na kontrolu ukoliko se održava povišena temperatura uz pojavu drugih simptoma", stoji u preporuci.

Članovi vijeća smatraju i da je neophodno osigurati kontinuitet provođenja rutinskih biohemijskih i molekularno genetičkih testova koji su usljed vanrednog stanja značajno smanjeni. Zbog nedovoljnog broja epidemiologa zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama predložena je hitna procjena stanja, obuka tehničara za uzimanje uzoraka i anketiranje i pohranjivanje podataka u raspoloživi informacioni sistem. Ljekari penzioneri (i psiholozi, psihijatri, veterinari i ostale struke) mogu se dobrovoljno aktivirati te pružati telefonske usluge, čime će se rasteretiti zdravstveni sistem.

Na kraju, istaknuto je da se mora osigurati nesmetan dotok potrebnih reagencija, potrošnog materijala i zaštitne opreme.

"Sugeriramo pravljenje procjene stanja, potrošnje i potreba laboratorija za održavanje kontinuiranog procesa testiranja. Neophodno je osigurati kompatibilnost nabavljenih reagencija i potrošnog materijala s postojećim instrumentima i praksama. Zbog toga smatramo da bi ekspertno tijelo trebalo davati mišljenje o narudžbama i kompatibilnosti potrošnih materijala s postojećom opremom", poručili su članovi Naučnog vijeća.