Parlament to neće nikada uraditi: Zašto visoki predstavnik treba nametnuti tehničke izmjene izbornog zakona
Paradoksalno jeste, ali realnost BiH je da do sada vjerovatno nije imala u potpunosti poštene izbore. Stranke su krojile pravila, imenovale svoje ljude u biračke odbore i u konačnici kontrolisale cijeli proces.
Kako to u praksi izgleda. Općinske izborne komisije kontrolišu političke stranke. Također biračke odbore, dakle osobe koje sjede na biračkom mjestu u učionici ili nekom drugom objektu gdje glasač glasa, također biraju direktno političke stranke. Ti i takvi birački odbori na terenu provode cijeli proces i na kraju broje glasove.
Koliko ste puta mogli čuti da se glasovi dopisuju, da se koriste razne metode poništavanja "neodgovarajućeg" listića? Ko kontroliše članove biračkog odbora koji dočekuju glasača, uzmu njegov lični dokument i zatraže potpis od glasača?
Koliko puta ste čuli da određena politička stranka prijavi svoje posmatrače na biračko mjesto gdje uopšte ne učestvuje na izborima pa to iskoristi kao trgovinu s drugom političkom strankom i pred same izbore zamijene posmatrače? I ovo je samo mali dio primjera na koji način se vrše izborne malverzacije.
A s obzirom da se politički predstavnici u BiH godinama obavezuju da će u parlamentu usvojiti tehničke izmjene izbornog zakona, koje bi trebale garantirati fer izborni proces, to nikada nisu učinili niti vjerovatno planiraju na tome raditi. Osim praznih obećanja, velikom broju političkih stranaka i odgovara trenutno stanje pa se tehničke izmjene izbornog zakona redovno, godinama sklanjaju u stranu.
A pred BiH su dva puta. Prvi je da se prepusti političkim strankama da ove izmjene izbornog zakona i dalje zanemaruju i sebi kupuju vrijeme ili da visoki predstavnik Christian Schmidt presiječe, odnosno da nametne neophodne izmjene.
A ključne tehničke izmjene bi se trebale odnositi na tehnološko opremanje svih biračkih mjesta, uvođenje skenera, gdje bi glasač nakon što fizički na papiru zaokruži koga želi, taj listić skenirao te bi se glas automatski zbrajao, a ne bi bilo ni dileme da je neko drugi glasao umjesto onoga ko je došao na biračko mjesto.
Neophodna izmjena bi bila i postavljanje nestranačkog člana, odnosno predsjednika biračkog mjesta. To je do sada uglavnom bio stranački kadar, a izmjenama zakona to bi trebao biti neko koga imenuje isključivo Centralna izborna komisija (CIK).
Svakako, za sve navedeno i još niz detalja neophodno je obezbijediti novac, edukaciju kadrova i tehničke specifikacije te provesti testiranje. Također, ukoliko visoki predstavnik i krene u ove izmjene, ne bi trebao pasti pod utjecaj političkih zahtjeva da se smjenjuju članovi CIK-a i da se ubuduće biraju i u Domu naroda.
