Parlamentarci danas imaju šansu da spriječe povećanje akciza na gorivo u BiH
Ukoliko državni parlamentarci Salko Sokolović (Nezavisni blok), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA) i Aleksandra Pandurević (SDS) glasaju protiv prijedloga iz seta zakona kojim je predviđeno povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru, Zastupnički dom PSBiH 10. maja neće se uopće izjasniti o prijedlozima Vijeća ministara BiH.
U tom slučaju državni parlamentarci razmatrat će samo negativno mišljenje Komisije za finansije i budžet koje će moći prihvatiti ili ne prihvatiti. Ako mišljenje ne dobije podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, onda će se Komisija ponovo morati izjasniti o prijedlogu Vijeća ministara BiH po skraćenom postupku, a ako i drugi put da negativno mišljenje, onda se definitivno prijedlozi zakona povlače iz parlamentarne procedure i smatraju se odbijenim.
Naime, članovi Komisije su Predrag Kožul (HDZ), Salko Sokolović (SDA), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB), Dušanka Majkić (SNSD) i Aleksandra Pandurević (SDS), što znači da bi zastupnici koji su protiv povećanja akciza mogli povući prijedloge iz parlamentarne procedure i prije nego se državni parlament izjasni o njima.
Zastupnici posebno zamjeraju Vijeću ministara BiH što nije pronašlo alternativne načine kojim bi se mogli finansirati infrastrukturni projekti, ali i zbog činjenice da izvršna vlast nije dostavila Parlamentarnoj skupštini BiH analizu postojećeg stanja.
To znači da ni parlamentarci, a ni građani BiH ne znaju kako su trošeni prihodi koji su prikupljeni na osnovu postojećeg Zakona o akcizama BiH. Određene analize govore da je riječ o sredstvima koja iznose blizu 6,5 milijardi KM, a koja su prikupljena od 2014. godine.
Sjenu na kompletnu priču o infrastrukturnim projektima baca i odluka Vlade Federacije BiH od 10. marta 2017. godine kojom je predviđeno da se dio prihoda ostvarenih nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama prioritetno usmjeri u svrhu vraćanja kredita.
Vlasti u BiH već mjesecima se trude uvjeriti građane da je povećanje cijena goriva zapravo dobra stvar, dok na drugoj strani državni parlamentarci upozoravaju kako BiH nema nikakve mehanizme zaštite.
Podsjećamo, povećanje akciza na naftu i naftne derivate u BiH uopće nije dio reformske agende već Pisma namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
"Da bismo mobilizirali sredstva za investicije u ključnu infrastrukturu, Parlamentarna skupština BiH će do kraja septembra 2016. godine odobriti povećanje akciza na gorivo, uključujući autoplin i biogorivo, za 15 feninga po litru, dodatni prihodi u iznosu od 10 feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima Autoceste i Autoputevi, a 5 feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima Ceste i Putevi. Istovremeno, povećat ćemo akcize na lož-ulje kako bismo premostili cjenovni jaz između različitih kategorija naftnih derivata", napisali su predstavnici vlasti iz BiH u Pismu namjere MMF-u.
