Na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH naći će se prijedlog zastupnika Damira Arnauta (SBB) kojim se regulišu neporavdano visoke otpremnine uposlenika u institucijama BiH.
Riječ je o prijedlogu u drugom čitanju u kojem stoji: "Otpremnina se utvrđuje u visini šest ostvarenih neto plaća zaposlenog, isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, ali maksimalno do iznosa 12 prosječnih neto plaća iz prethodne godine u BiH, odnosno minimalno u iznosu šest prosječnih mjesečnih neto plaća iz prethodne godine u BiH".
Arnaut je objasnio kako trenutno zakonske rješenje nije srazmjerno s ekonomskom i socijalnom situacijom u BiH, ali i u suprotnosti sa svrhom otpremnine da zaposlenom olakša tranzicioni period kod odlaska u penziju, a ne da ga nagradi enormnom nagradom.
Naime, zaposleni u institucijama BiH sa koeficijentom 10 kao naprimjer član Predsjendištva BiH trenutno ima pravo na otpreminu u iznosu minimalno 29.820 KM, zaposleni sa koeficijentom 8,5 (ministar u Vijeću ministara BiH) u iznosu od minimalno 25.347 KM, zaposleni sa koeficijentom 8,0 (ombudsmen za ljudska prava u BiH) u iznosu od minimalno 23,856 KM i slično. Ovi iznosi u pravilu su viši zbog naknade za minuli rad i sličnih naknada koje se dodaju na osnovnu plaću i ulaze u neto plaću.
Predloženim izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH zadržano je pravo značajnog broja zaposlenih u institucijama BiH na otpreminu u iznosu njihovih šest neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, odnosno šest prosječnih plaća u BiH ukoliko je to za njih povoljnije, ali uvodi ograničenje na maksimalan iznos otpremnine koji se može isplatiti na 12 prosječnih plaća u BiH.
U praksi to bi značilo da bi svi zaposleni s koeficijentom nižim od 3,55 poput šefova odsjeka i niže zadržali otpreminu u istom iznosu na koju trenutno imaju pravo dok bi se ograničenja u praksi odnosila samo na zaposlene sa koeficijentom 3,55 i više poput savjetnika ministara.
Ovim prijedlogom minimalan iznos otpremnine ostaje 4.980 KM, ali se maksimalan iznos ograničava na 9.960 KM.
Za naknade sudijama i tužiocima 1.013, 473 KM
Pored ovog prijedloga, državni zastupnici izjasnit će se i o prijedlogu Vijeća ministara BiH za izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.
Riječ je o prijedlogu kojim se omogućava sprovođenje Odluke Ustavnog suda BiH s obzirom na to da Zakon o plaćama i naknadama nije u skladu s Ustavom BiH jer ne sadrži odredbe u pogledu naknade troškova za ishranu u toku rada, naknadu troškova prijevoza na posao i prijevoza s posla te naknada za odvojeni život. Pored toga Ustavni sud BiH donio je i odluku da Zakon o plaćama i naknadama nije ustavan jer ne sadrži odredbe u pogledu "naknade troškova smještaja u toku rada".
U prijedlogu Vijeća ministara BiH stoji kako je procijenjeno da visina, način i postupak ostvarivanja prava na naknade neće prelaziti iznos istih naknada propisanih podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH u skladu sa odredbama Zakona o plaćama i naknadama.
Tako bi sudija ili tužilac mogao ostvariti pravo na naknadu za odvojeni život ako je imenovan za obavljanje dužnosti u sudu ili tužilaštvu koji se nalazi van njegovog mjesta prebivališta na udaljenosti premo 80 kilometara, pretpostavljeni iznos naknade za odvojeni život od 300 KM, a troškovi za smještaj odvojenog života procijenjeni su na 400 KM.
Ukupni procijenjeni troškovi uvođenja naknade za odvojeni život od porodice i naknade za smještaj odvojenog života sudijama i tužiocima iznosili bi 255.964 KM na godišnjem nivou, a procjenjuje se da bi pravo na naknadu ostvarilo 26 sudija i tužilaca.
Cijena naknade za troškove prijevoza iznosila bi 53 KM, a ukupan iznos za isplaćivanje ove naknade iznosi 198.220 KM na godišnjem nivou. Dnevni iznos toplog obroka iznosio bi 6 KM na što bi se godišnje izdvojilo 559.289 KM.
Ukupno bi sve navedene aktivnosti trebalo izdvojiti 1.013, 473 KM.
Planirano je i umanjenje potrebnih sredstava zbog izmjene odredbi koje se odnose na naknadu za godišnji odmor. Implementacija odredbi dovela bi do smanjenja potrebnih budžetskih sredstava potrebnih za plaće i naknade.
Procjena smanjenja potrebnih sredstava je učinjena tako da zaposleni na koje se odnosi ovaj zakon primaju naknadu u iznosu od 300 KM tako da procjena umanjenih potrebnih sredstava iznos 409.281 KM.
Policijski službenici oštećeni u poređenju sa državnim službenicima
Treći prijedlog je prijedlog zastupnika Šemsudina Mehmedovića koji se odnosi na platne koeficijente policijskih službenika.
Mehmedović je objasnio kako su policijske službenici zaduženi za provođenje zakona oštećeni prilikom donošenja Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH s obzirom na to da su im utvrđeni najniži koeficijenti bez platnih razreda sa istom stručnom spremom u odnosu na zaposlenike i državne službenike.
Smatra kako je potrebno pravednije urediti koeficijente za policijske službenike od čina "policajac" do čina "glavni inspektor". Naime, prema Zakonu o plaćama i naknadama zaposlenici sa srednjom stručnom spremom imaju koeficijent od 1,40 do 1,60, a policijski službenik 1,29.
Imajući u vidu da su policijski poslovi složeni, stresni i opasni Savez sindikata policijskih organa BiH predlaže da se izmjeni zakon u smislu da za čin policajca bude koeficijent 1,40, za starijeg policajca 1,55, za narednika 1,70, a za starijeg narednika 1,90.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
