Parlamentarna skupština BiH u najvećoj blokadi od Dejtona, zakonodavci ne rade u interesu građana
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je u mandatu 2018.-2022. održao konstituirajuću sjednicu 6. decembra 2018. godine. Od tog dana pa do danas državni parlamentarci nisu održali nijednu sjednicu, ali su sve vrijeme redovno primali enormno visoke plaće iz džepova građana BiH.
U Parlamentarnoj skupštini BiH još uvijek nisu konstituisana ni stalna radna tijela, odnosno parlamentarne komisije, niti je usvojen ijedan zakonski akt koji bi omogućio bolji život građanima BiH ili doveo do stvaranja boljeg političko-pravnog sistema naše zemlje.
Portal Klix.ba je tim povodom analizirao praksu rada Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 1997. godine do danas. Važno je istaći kako mandat članova Zastupničkog doma PSBiH u prvih nekoliko godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije trajao četiri godine kao što je to slučaj danas.
Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (1996.–1998.)
Prvi "postdejtonski" saziv Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH konstituisan je 3. januara 1997. godine. Žrijebom je određeno da prvi predsjedavajući bude Ivo Lozančić, a državni parlamentarci su već 30. aprila 1997. godine održali sjednicu.
U tom mandatu je iz Federacije FBiH u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrano 28 zastupnika, od čega iz SDA 16, iz HDZ-a osam, iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu dva te sa Združene liste BiH (SDP BiH, UBSD, HSS, MBO, Republikanci) također dva. Od 14 zastupnika iz bh. entiteta RS devet je bilo iz SDS-a, tri iz SDA i dva iz Saveza za mir i progres.
Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (1998.–2000.)
Naredni saziv Zastupničkog doma PS BiH konstituisan je 26. novembra 1998. godine, a već 10. decembra 1998. godine državni zakonodavci održali su sjednicu. U prvih osam mjeseci Zastupničkim domom je predsjedavao Halid Genjac iz Koalicije za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu.
Inače, nakon izbora 1998. godine politička slika u BiH se u određenoj mjeri počela mijenjati, čime je dominacija SDA, SDS-a i HDZ-a BiH u izvjesnoj mjeri smanjena. Ipak, najviše, 14 mjesta u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH dobila je Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (okupljena oko SDA, a u kojoj su bile i Stranka za BiH, Liberali i GDS). SDP BiH predstavljala su četiri, Socijaldemokrate BiH dva, a DNZ BiH jedan zastupnik. HDZ BiH dobio je šest mandata, dok je Koalicija NHI – HKDU dobila jedno mjesto.
Iz RS-a su tri mjesta pripala Koaliciji za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, Srpskoj radikalnoj stranci RS-a dva i Radikalnoj stranci RS-a jedan mandat. Najviše mandata, po četiri, dobile su koalicija Sloga i SDS lista.
Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2000.–2002.)
Treći saziv državnog organa zakonodavne vlasti konstituisan je 29. decembra 2000. godine, dok je prvu sjednicu održao 7. februara 2001. godine. Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma za predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućih izabrani su Sead Avdić, Željko Mirjanić i Mariofil Ljubić.
Nakon izbora održanih u jesen 2000. godine najviše razloga za zadovoljstvo imao je SDP koji je dobio devet zastupničkih mandata, i to osam iz FBiH i jedan iz RS-a. Jedno mjesto manje u Zastupničkom domu dobila je SDA, dok je SDS dobio šest mandata. Po pet zastupničkih mandata dobile su Stranka za BiH i HDZ BiH, dok je dva mjesta izborila PDP RS. Po jedno mjesto dobili su: NHI, SNS RS, DSP BiH, SP RS, DNZ BiH, Koalicija SNSD – DSP i BPS.
Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2002.–2006.)
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u četvrtom sazivu konstituisan je 3. septembra 2002. godine, dok je prva sjednica održana 9. decembra 2002. godine. Za predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Zastupničkog doma izabrani su Šefik Džaferović, Borislav Paravac i Bariša Čolak. Ubrzo nakon toga, Borislava Paravca, koji je imenovan za člana Predsjedništva BiH, zamijenio je Nikola Špirić, a Barišu Čolaka, koji je imenovan za ministra u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, zamijenio je Martin Raguž.
Poslije izbora održanih u jesen 2002. godine deset mjesta u Zastupničkom domu dobila je SDA. Stranka za Bosnu i Hercegovinu dobila je šest mandata. Nešto slabiji izborni rezultat postigao je SDS s pet mandata. Isti broj mandata dobila je Koalicija HDZ – Demokršćani. Četiri mjesta u Zastupničkom domu osvojio je SDP. S liste SNSD-a izabrana su tri kandidata, dok je PDP RS dobio dva mandata. Po jedan mandat osvojili su NHI, DNZ BiH, Ekonomski blok HDU – Za boljitak, BOSS, SPU BiH, SP RS, te SRS RS. Jedna od karakteristika ovog saziva Zastupničkog doma bio je i veliki broj zastupnika koji su napuštali stranke ili koalicije kojima su do tada pripadali postajući nezavisni zastupnici.
Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2006.–2010.)
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u mandatu od 2006. do 2010. godine konstituisan je 20. novembra 2006. godine, a prva sjednica je održana 11. januara 2007. godine. Za članove Kolegija Zastupničkog doma, koji čine predsjedavajući i dva zamjenika, izabrani su Milorad Živković, Niko Lozančić i Beriz Belkić.
Nakon izbora održanih početkom oktobra 2006. godine devet zastupničkih mjesta u Zastupničkom domu dobila je SDA, dok je Stranka za Bosnu i Hercegovinu također postigla odličan izborni rezultat dobivši osam mandata. Najbolji izborni rezultat u Republici Srpskoj postigao je SNSD dobivši sedam mjesta.
SDP BiH dobio je pet mandata u Zastupničkom domu, dok su tri mjesta dobili HDZ–Hrvatska koalicija–HNZ. Isti broj mandata dobio je i SDS. S liste Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990-HZ-HSSHKDU-Demokršćani) izabrana su dva kandidata, dok su po jedno mjesto dobili: PDP RS, DNZ BiH, Narodna stranka Radom za boljitak, DNS i BPS.
Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2010.–2014.)
Konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održana je 30. novembra 2010. godine. Ovaj mandat, kada je riječ o početnom neradu, najsličniji je aktuelnom sastavu Zastupničkog doma PS BiH.
Za razliku od današnjeg saziva Zastupničkog doma PS BiH državni organ zakonodavne vlasti u mandatu od 2010. do 2014. godine već 22. decembra 2010. godine održao je nastavak konstituirajuće sjednice. Prva sjednica održana je 22. juna 2011. godine dok je 29. juna 2011. godine održana i sjednica na kojoj se kao tačka dnevnog reda našlo i potvrđivanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Za članove Kolegija Zastupničkog doma PSBiH u ovom mandatu izabrani su Denis Bećirović, Milorad Živković i Božo Ljubić. SDP je na izborima 2009. godine dobio devet mandata, SNSD devet, SDA sedam, SDS pet, SBiH četiri, HDZ tri i Mješoviti klub poslanika narodnih stranaka tri mandata.
Ne postoji ni teoretska šansa da Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u ovom sazivu održi ijednu redovnu sjednicu do kraja juna kao što je bio slučaj u mandatu od 2010. do 2014. godine. Naime, SNSD odbija učestvovati u radu Parlamentarne skupštine BiH sve dok Predsjedništvo BiH ne imenuje Zorana Tegeltiju za mandatara za sastav novog saziva Vijeća ministara BiH. Na drugoj strani, SDA i DF uslovljavaju izbor Tegeltije usvajanjem Prvog godišnjeg nacionalnog programa (ANP), čemu se protivi SNSD, a tu je također problem i što HDZ odbija formirati Vladu FBiH dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH dok SDA insistira na tome da se istog dana formiraju i Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH.
Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2014.–2018.)
Zastupnički dom PSBiH u ovom sazivu održao je konstituirajuću sjednicu 9. decembra 2014. godine, dok je 29. decembra 2014. godine održana redovna sjednica. Već 11. februara 2015. godine Zastupnički dom PSBiH potvrdio je imenovanje Denisa Zvizdića za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
U ovom mandatu na čelu Zastupničkog doma PSBiH bili su Borjana Krišto, Šefik Džaferović i Mladen Bosić. SDA je ovaj mandat završila sa šest zastupnika, DF sa pet, SBB sa četiri, HDZ BiH sa pet, SDP sa tri, SNSD sa šest, SDS sa četiri, Nezavisni blok sa tri, DNS sa tri i A-SDA, BPS i PDA sa po jednim zastupnikom.
Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2018.–2022.)
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH održao je konstituirajuću sjednicu 6. decembra 2018. godine. Od tog dana do danas državni parlamentarci nisu održali nijednu sjednicu uprkos tome što su u proteklom periodu primali čak i u visini do šest prosječnih plaća isplaćenih u BiH.
Od decembra do danas nisu formirana ni stalna radna tijela Zastupničkog doma PSBiH, odnosno Ustavnopravna komisija, Komisija za vanjske poslove, Komisija za vanjsku trgovinu i carine, Komisija za finansije i budžet, Komisija za saobraćaj i komunikacije i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.
Također, nije formirana nijedna zajednička komisija sa Domom naroda PSBiH, to jeste Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH, Zajednička komisija za nadzor nad radom Obavještajnо-sigurnosne agencije BiH, Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj, Zajednička komisija za evropske integracije, Zajednička komisija za administrativne poslove i Zajednička komisija za ljudska prava. Identičan slučaj je i s Domom naroda PSBiH koji nije uspio formirati tri stalna radna tijela.
Jedini organ koji trenutno funkcioniše na nivou BiH je Vijeće ministara BiH s obzirom na to da pored Parlamentarne skupštine BiH sjednice ne održava ni Predsjedništvo BiH iz istog razloga zbog kojeg se državni organ zakonodavne vlasti drži u blokadi.
Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) ranije je poručio da nema nijednog suštinskog razloga za blokadu rada Parlamentarne skupštine BiH i da građani BiH očekuju od parlamentaraca da rade i zarade svoje plate bez odgađanja.
Zastupnici osam političkih stranaka u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zatražili su od predsjedavajuće Borjane Krišto da zakaže hitnu sjednicu državnog organa zakonodavne vlasti zbog aktuelne situacije u bh. pravosuđu i masovnog priliva migranata u našu zemlju. Krišto je za petak zakazala ovu sjednicu, a na njoj neće biti razmatrani nikakvi zakoni jer za to nisu stvoreni uslovi, već će državni parlamentarci samo diskutovati o problemima migracija i stanju u pravosuđu te eventualno usvojiti određene zaključke koji će biti upućeni Vijeću ministara BiH.
