Penzonisani generali, političari i pripadnici MUP-a: Ko su optuženi u slučaju "Dobrovoljačka"
Optužnicom su obuhvaćeni Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Uprkos stavu Haškog suda o tome da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta, istraga o događajima u toj sarajevskoj ulici ponovno je otvorena 2018. godine nakon što je obustavljena u januaru 2012. godine.
Ko su optuženi?
Na izborima 1990. godine, kao Jugoslaven Ejup Ganić izabran je na dužnost člana Predsjedništva Republike BiH. Predsjednika Aliju Izetbegovića obavijestio je o nemilosrdnom bombardovanju Sarajeva 2. maja 1992. godine. U razgovoru Ganića i Izetbegovića javnost je saznala da je Izetbegović zarobljen.
Na međunarodnom aerodromu Heathrow, a na osnovu zahtjeva za izručenje Srbije, Ganića je uhapsila londonska policija. Teretili su ga za urote za ubistvo sa drugim osobama i kršenja odredbi Ženevske konvencije, prvenstveno zbog ubistva ranjenih vojnika. Poslije odluke Ekstradicionog suda u Londonu odbačen je zahtjev Srbije.
Ganić je bh. političar, akademik i profesor. Doktorirao je na prestižnom MIT-u a bio je i predavač na američkim univerzitetima u New Yorku i Chicagu. Osnivač je i kancelar privatnog univerziteta Sarajevo School of Science and Technology. Objavio je preko stotinu publikacija, a jedan je mandat bio na funkciji predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 1997. do 2001. godine. Ratni član Predsjedništva bio je i u stranci SDA.
Zaimu Backoviću, ratnom članu Štaba teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine pripadnici SIPA-e su u novembru 2011. godine pretresli stan te mu je uručen poziv da se javi na saslušanje u svojstvu osumnjičenog u slučaju "Dobrovoljačka". On je dio istrage koja je ponovno otvorena 2018. godine. Obnašao je funkciju ministra privrede KS u periodu 19.12.1998 do 15.02.2001. godine, a bio je i zastupnik BPS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Hamid Bahto general u penziji optužen je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv zarobljenika. Bio je svjedok u postupku protiv zvaničnika tzv. Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Valentinu Ćoriću, te zapovjednicima HVO-a Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću u predmetima zločina protiv čovječnosti počinjenima protiv Bošnjaka na područjima BiH koje su namjeravali pripojiti Hrvatskoj 1993. i 1994. godine. Na Kosovu je 2001. godine protiv Bahte vođen postupak zbog navodnog krijumčarenja oružja iz BiH na Kosovo, ali je on tih optužbi oslobođen. Vijećnik je stranke SDA u Općinskom vijeću Novo Sarajevo.
General Hasan Efendić prvi je komandant Štaba teritorijalne odbrane RBiH. Tada pukovnik, dužnost organiziranja oružanog otpora agresoru prihvatio je na poziv Alije Izetbegovića. Objavio je knjige "Ko je branio Bosnu", "Paradržavne tvorevine, oslonci uništavanja BiH", "Mudžehedini u BiH - borci ili teroristi" te "Komandant, smjena, izdaja".
Penzionisani general-major Fikret Muslimović o čijoj prošlosti su mnogi pisali ističući navode o tome da je on bio obavještajac te da je uživao povjerenje nekadašnje JNA, nedavno je sa ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem izdao knjige koje tematiziraju ratna zbivanja od 1992. do 1995. godine. U ratu je bio načelnik Uprave sigurnosti Štaba Vrhovne komande Armije BiH.
Samo pet dana nakon što je oslobođen u slučaju "Veliki park" u kojem je bio jedan od optuženih za ubistva osam zarobljenika zajedno sa legendarnim sarajevskim komandantom Draganom Vikićem, Jusuf Pušina optužen je u slučaju "Dobrovoljačka". Nekadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za uniformisanu policiju do 2003. godine bio je savjetnik predsjednika Alije Izetbegovića.
Doktor je pravnih nauka, a u policijskim strukturama bio je od 1975. godine. Jedan je od začetnika današnjeg Fakulteta kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija zbog čije inicijative je BiH primljena u INTERPOL. Obnašao je i funkciju generalnog konzula BiH u Turskoj te ambasadora u Bugarskoj. Kao pripadnik policije optužen je u slučaju "Dobrovoljačka".
Ratni ministar unutrašnjih poslova RBiH Bakir Alispahić po završetku agresije na BiH uspješno se okušao u biznisu. On se nalazi na američkoj crnoj listi zbog navodnih veza sa iranskim službama. Državno tužilaštvo Republike Hrvatske u decembru 2020. godine proslijedilo je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv 16 oficira Armije RBiH među kojima je i Alispahić.
Nekadašnji načelnik Policijske stanice Stari Grad Enes Bezdrob još je jedan od optuženih u slučaju Dobrovoljačka kao pripadnik snaga unutrašnjih poslova, iako pripadnici MUP-a nisu učestvovali u koloni u Dobrovoljačkoj ulici budući da po odredbama zakona policija nije zadužena za službe vojske.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koji je za vrijeme rata u BiH bio na čelu policijskih jedinica stavljenih u funkciju odbrane grada Sarajeva Ismet Dahić ranije pozivan kao svjedok u slučaju "Dobrovoljačka", sada je ime u optužnici Tužilaštva BiH u ovome predmetu.
Posljednji optuženi je Mahir Žiško, osnivač je Muslimanskog omladinskog saveza Jugoslavije te zapovjednik odreda "Bosnae 52". Jedan je od prvih pokretača otpora u BiH i osnivač Instituta za istraživanje rata i ratnih stradanja te nosilac više domaćih i inostranih priznanja.
U optužnici Tužilaštva BiH navodi se kako su prikupljeni dokazi u slučaju "Dobrovoljačka" koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe te zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.
