Pet godina se čeka usvajanje sporazuma Islamske zajednice s BiH, ovaj mandat problem pravi Dodik
Ivanić je smatrao da potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom zahtijeva puno bolju političku klimu i da bi taj sporazum trebao biti identičan sporazumu kakav je BiH sklopila sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Čoviću su smetale određene stvari koje se tiču poslovanja Islamske zajednice, zapošljavanja u njenim institucijama, arhiva, vakufske imovine, a imao je i zamjerke na specifične islamske obrede i obaveze poput džuma-namaza, hadža ili kurbana, kao i sehura ili iftara za vrijeme ramazana te nošenja marame.
Situacija se od 2018. godine nije znatno promijenila uprkos tome što su za članove Predsjedništva BiH izabrani Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić. Umjesto Čovića i Ivanića, problem u ovom mandatu pravi Dodik koji je odbacio mogućnost da potpiše sporazum s Islamskom zajednicom koji bi, kako kaže, tu vjersku zajednicu stavio u povlašten položaj.
"Ako to bude izmijenjeno - da, ali ako to bude kako je sada, neću potpisati", rekao je Dodik u oktobru 2018. godine.
Ono što je posebno sporno u kompletnoj priči vezanoj za usvajanje sporazuma s Islamskom zajednicom u BiH jeste činjenica da nijedan član Predsjedništva BiH koji se protivi usvajanju ovog sporazuma nikada nije dostavio Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH nijednu sugestiju, prijedlog ili primjedbu.
Ovim povodom razgovarali smo s novoizabranim zamjenikom ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževadom Mahmutovićem, a koji u ovom trenutku zbog neimenovanja ministra upravlja Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Mahmutović nam je kazao da je procedura za zaključivanje sporazuma s Islamskom zajednicom pokrenuta još 2011. godine te da je vođena uz poštivanje standarda koje nalažu Ustav BiH i pozitivno zakonodavstvo BiH. Tekst osnovnog ugovora, odnosno sporazuma s Islamskom zajednicom jednoglasno je usvojen na 25. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 29. septembra 2015. godine te je u oktobru dostavljen Predsjedništvu BiH na daljnju proceduru.
"Postupak za zaključivanje ovog ugovora vođen je po istim procedurama i principima po kojima su vođeni i zaključeni ugovori između BiH sa Svetom stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom", rekao je Mahmutović.
S obzirom na to da je bivša ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac otvoreno na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održanoj u februaru 2018. godine okrivila Dragana Čovića za blokiranje prijedloga osnova ugovora Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, Mahmutovića smo pitali da li postoje određene primjedbe pojedinih članova Predsjedništva BiH u vezi sa sadržajem sporazuma.
"Mislim da je bitno razumjeti činjenicu da, od trenutka kada je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice uputilo Osnovni ugovor s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, pa do uvrštavanja ovog materijala na dnevni red sjednice Predsjedništva je prošlo skoro tri godine", kazao je Mahmutović.
Podsjetio je da je Predsjedništvo BiH na 46. redovnoj sjednici u aprilu 2018. godine trebalo razmatrati osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao tačku dnevnog reda.
"Međutim, to se nije desilo upravo zbog toga što je materijal skinut s dnevnog reda, a pri tome Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nikada nije službenim putem od Sekretarijata Predsjedništva Bosne i Hercegovine obavješteno o razlozima skidanja s dnevnog reda. Dakle, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nema službenim putem zaprimljene sugestije, prijedloge, primjedbe na tekst osnovnog sporazuma s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini niti od jednog tadašnjeg člana Predsjedništva BiH", rekao je Mahmutović.
Kako kaže, imajući u vidu ovu činjenicu, može se izvesti zaključak da je tekst osnovnog sporazuma s Islamskom zajednicom prihvatljiv, ali tadašnji članovi Predsjedništva BiH, naravno izuzev člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, jednostavno ga nisu htjeli usvojiti.
"Moram kazati da nezaključivanjem ugovora s Islamskom zajednicom u BiH islamski vjernici, kao najbrojniji u Bosni i Hercegovini, ostaju i dalje u neravnopravnom položaju u odnosu na katolike i pravoslavce sa čijim crkvama naša država ima zaključene ugovore. Takav odnos prema Islamskoj zajednici u BiH i njenim pripadnicima ne samo da ne doprinosi međusobnom razumijevanju i poštovanju, nego uopće ne doprinosi toleranciji i uvažavanju drugog i drugačijeg. Zašto je to tako ostaje nepoznanica i ostavlja prostora sumnji da se islamski vjernici svjesno dovode u diskriminatorni položaj", kazao je Mahmutović.
On ističe da ipak ostaje da vjerujemo kako će ovaj saziv Predsjedništva BiH imati razumijevanje podjednako i za očekivanja i strpljenje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i svih vjernika islamske vjeroispovijesti.
"Stoga, očekujem da se u tom kontekstu napravi iskorak i da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donese odluku o ratifikaciji Osnovnog ugovora s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini, koju ću uputiti Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine radi dobijanja saglasnosti za ratifikaciju", zaključio je Mahmutović.
