Pet mjeseci čekali da potpišu ono što su već dogovorili, niko ne zna sudbinu ANP-a
Konkretan odgovor na pitanje o ANP-u ne žele dati ni Bakir Izetbegović (SDA), ni Milorad Dodik (SNSD), a ni Dragan Čović (HDZ BiH). Šutnja lidera o jednom od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta BiH dovela je do bizarne situacije u kojoj opozicione stranke iz bh. entiteta FBiH optužuju Izetbegovića da je odustao od ANP-a, dok opozicione političke stranke s teritorije bh. entiteta RS optužuju Dodika da je pristao na ANP.
U ovoj priči najbolje je prošao predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji se u proteklom periodu nije naročito zalagao za usvajanje ANP-a, ali je u svojim izjavama deklarativno davao podršku NATO putu BiH. Takvim postupanjem djelimično je zadovoljio političke interese i Dodika i Izetbegovića.
Jučerašnji veliki spektakl vezan za potpisivanje sporazuma o formiranju državne vlasti zapravo nije ništa novo. Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović još 18. marta 2019. godine postigli su dogovor o principima koji su jučer potpisani i objavljeni. Dakle, suštinski sadržaj dogovorenog teksta već pet mjeseci poznat je bh. javnosti.
Od 12 dogovorenih principa većina je identična principima dogovorenim u martu ove godine. Novina su dva dodana člana, a koja glase: "Pozivamo Parlamentarnu skupštinu BiH na formiranje Komisije za imenovanje Vijeća ministara BiH te ostalih radnih tijela u skladu s Ustavom i poslovnikom" i "U slučaju neimenovanja Vijeća ministara BiH u roku od 30 dana od potpisivanja, ovaj sporazum ne vrijedi".
Iduća izmjena odnosi se na dio sporazuma u kojem se kaže kako će se "nastaviti integracijski procesi u skladu s Ustavom i zakonima, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH".
Za razliku od martovskih principa, u jučerašnji sporazum ugrađen je i dio koji glasi: "Potvrditi opredjeljenje za unapređenje odnosa s NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom BiH. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje vanjske politike. Komisija za NATO integracije BiH će sarađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa s NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjendištva BiH i Vijeća ministara BiH".
U potpisanom sporazumu u principu koji glasi "unaprijediti institucionalni i zakonodavni okvir te provedbene kapacitete kako bi se ojačala prevencija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam" izbačen je dio koji glasi "osigurati nezavisnost i kompetentnost pravne države za nastavak efikasne borbe protiv svih oblika ekstremizma, organizovanog kriminala i korupcije".
Pored tih izmjena postoje i neke kozmetičke izmjene u članu koji se odnosi na reformu i izgradnju infrastrukture. Riječ je o izmjenama u kojima je dio teksta iz jednog člana prešao u novi član.
Jedan od članova sporazuma koji je posebno problematiziran odnosi se na ukidanje mandata OHR-a. Naime, identičan član stajao je i u martovskom dogovoru i on glasi: "Kroz mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija u BiH intezivno raditi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u cilju ispunjavanja potrebnih uvjeta za pristupanje BiH EU kroz izradu akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz preporuka Mišljenja Evropske komisije. U procesu napretka BiH ka članstvu u EU postepeno stvoriti uvjete da institucije BiH preuzmu puni suverenitet i da se završi mandat OHR-a u BiH".
Pored jučer potpisanog sporazuma Stranka demokratske akcije (SDA) ima još potpisane odvojene sporazume s Demokratskom frontom (DF) na jednoj strani i zajedničku izjavu Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i Fahrudina Radončića kojom su utvrdili principe i prioritete djelovanja patriotskog bloka u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
Pored statusa ANP-a, odnosno namjeravaju li ga poslati u Brisel ili ne, ostaje nepoznato i kako će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić reagovati na dio iz jučerašnjeg sporazuma, a koji se odnosi na omogućavanje "legitimnog predstavljanja".
Komšićev DF ranije je tvrdio da je "legitimno predstavljanje" termin izmišljen u kuhinji HDZ-a BiH, odnosno izmišljotina ismijana u Evropskoj uniji. Da to ipak nije tako pokazuje sama činjenica da su Izetbegović, Dodik i Čović potpisali sporazum u kojem je navedeno "legitimno predstavljanje" u zgradi Delegacije Evropske unije u BiH.
Šta će Ukrajini donijeti upotreba ATACMS-a duboko u Rusiji: Meta postaju brojni ciljevi
