Petrić: Pola od 500.000 nevažećih listića je bilo prazno, svi koji su htjeli su glasali
"Centralna izborna komisija privodi kraju aktivnosti u vezi s provođenjem postupaka i sankcionisanjem izbornog procesa zbog kršenja izborne šutnje i pravila predizborne kampanje i koordinira kompletnim procesom involviranim u izbore", rekao je Petrić.
Jutros je put gradova i općina u BiH krenulo sedam kamiona koji će preuzeti sav izborni materijal korišten u ovim izborima u blizu 30.000 vreća raznih boja koji će biti uskladištene u skladištu CIK-a u Lukavici na 1.100 paleta.
"Sav materijal će biti spreman da se u njega izvrši uvid ili eventualno novo brojanje ili bilo kakva opservacija u postpku utvrđivanja i potvrđivanja izbornih rezultata", kazao je Petrić.
Svi koji su došli da glasaju su glasali
Na pitanje kako je više od 500.000 poništenih glasačkih listića, Petrić je odgovorio:
"Pola poništenih listića su prazni, a ne nepravilno popunjeni. Zašto je to tako ne znamo."
Sinoć se u Glavnom centru za brojanje počelo sa brojanjem nepotvrđenih glasačkih listića u dvorani Zetra u Sarajevu.
"To je prva kategorija listića koja se broji i ubraja u rezultate, njih blizu 3.700, među kojima su i oni koji su se prijavili CIK-u da ih je u njihovo ime neko prijavo da glasaju putem pošte. Svima koji su došli na biračko mjesto je omogućeno da glasaju i njihov glas je prioritetno ubrajan, a drugi su odbijani", objasnio je Petrić.
On je kazao da nakon brojanja nepotvrđenih glasačkih listića slijedi brojanje glasova koji su dopremljeni putem mobilnih timova.
"Njih je 314, a zatim 77.000 onih koji su glasali putem pošte i DKP. To je blizu 63.000 paketa, od toga šest hiljada neuručene pošte, a 57 hiljada koji su glasali. Obično trećina ili četvrtina poslane pošte se ne vrati", dodao je Petrić.
Predsjednik CIK-a je istakao da je na hiljadu vreća bilo potrebno utvrđivanje i objedinjavanje stanja.
"To je blizu 3 posto, što znači da je 97 posto urađeno potpuno tačno", rekao je Petrić.
Petrić se osvrnuo i na biračke spiskove, na koje je, kako kaže, često stavljan znak minusa zbog toga što se na njima nalaze umrle osobe.
"Mi smo 45 dana prije izbora zaključili centralni birački spisak, a na njemu se nalaze oni koji nisu trebali, ali jesu na dan izbora. To su osobe koje pune 18 godina na dan izbora. Nije bilo prigovora 6.000 posmatrača iz NVO-a koje smo akreditovali niti 60.000 posmatrača u općinskim izbornim komisijama", rekao je Petrić.
On je kazao da su u Ministarstvu unutrašnjih poslova izbrisali 4.500 imena osoba koje su se nalazile na biračkom spisku, a vode se kao umrle.
"Tražit ćemo utvrđivanje da li se neko usudio da glasa umjesto umrlih. Ali ne vjerujemo da je bilo takvih slučajeva".
Petrić je istakao zadovoljstvo što nije zabilježen nijedan slučaj da je neki državljanin BiH došao na glasačko mjesto, a da mu nije omogućeno glasanje.
"To je najveća vrijednost biračkog spiska i to se rijetko gdje može pronaći", zaključio je Petrić.
Članovi CIK-a ne upisuju ljude na birački spisak i ne ispisuju ih s njega
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović osvrnuo se na incident u sali Parlamentarne skupštine BiH u noći izbora, kada je jedna osoba optužila CIK da je njegova umrla majka bila na spisku glasača.
"Prema poglavlju 3 Izbornog zakona BiH, centralni birački spisak i evidencija građana, državljana BiH, s biračkim pravom koji pravo ostvaruju na osnovu zakona, ta evidencija se pravi na osnovu službenih evidencija. Od 2006. godine je automatska ili pasivna registracija gdje država treba uvesti svoje državljane s pravom glasanja na birački spisak. Od 2006. godine građani se ne idu prijavljivati", rekao je Arnautović.
On je dodao da članovi CIK-a ne idu popisivati ljude na centralni birački spisak, niti ispisivati umrle.
"To se radi na osnovu službenih evidencija. Kada relevantni organi, poput matičnog ureda, u slučaju smrti urade svoj posao, nama se u elektronskoj formi to dostavi kao na pladnju za birački spisak", objasnio je Arnautović.
