On je istakao da se CIK u posljednjoj godini suočio s brojnim dilemama od kojih je prva da li CIK uopće ima ovlast da donosi ovu odluku. Dodao je da je na CIK bacano i drvlje i kamenje te da ih se optuživalo za narušavanje ustavnopravnog poretka.
Petrić je kazao da odluku u ovom slučaju nije donijela ni Parlamentarna skupština, ni Parlament Federacije, a ni onaj ko je nametao rješenja, odnosno Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH.
"CIK neće moći riješiti pitanje za koji organ mi donosimo odluku, odnosno koji je to organ. Ostavljamo zakonodavcu da odluči kako mu se zove organ", rekao je Petrić ističući da nije tačno precizirano da li se organ zove Dom naroda Federacije BiH (amandman) ili Dom naroda Parlamenta FBiH (Izborni zakon BiH).
Član CIK-a Stjepan Mikić kazao je da je predložio da se odlukom rješi i problem diskriminacije građana iz Brčko distrikta BiH. On je rekao da je Ustavni sud BiH u slučaju apelacije Bože Ljubića dao rok od šest mjeseci Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Izborni zakon BiH, što zakonodavac nije učinio i što je rezultiralo time da su osporene odredbe izbrisane iz Izbornog zakona BiH.
"Mi sve do sada imamo praznine u Izbornom zakonu BiH. Predlagao sam ranije da idemo s tim da CIK nakon svakog popisa određuje broj delegata u domovima naroda. To nismo uspjeli riješiti", rekao je Mikić.
Mikićev prijedlog nije dobio podršku na sjednici Kolegija CIK-a, što znači da su se članovi CIK-a na današnjoj sjednici izjašnjavali o tri prijedloga.
Prvi prijedlog obrazložio je član CIK-a Suad Arnautović koji je kazao da je riječ o prijedlogu koji ispunjava ključne principe. Istakao je da u obrazloženju piše da se ova odluka donosi zbog deblokade uspostave vlasti jer CIK nije zakonodavni organ.
"Prvo je načelo konstitutivnosti. To podrazumijeva da je svaki pripadnik konstitutivnog naroda i Ostalih ravnopravan na svakom pedlju BiH. Drugo je načelo pariteta. Odnosno, da će u Domu naroda PFBiH biti 17 Srba, 17 Hrvata, 17 Bošnjaka i 17 Ostalih ako su izabrani”, rekao je Arnautović.
Ostala dva načela su načelo teritorijalnosti i proporcionalnosti. U kontekstu proporcionalnosti kao baza je uzet popis iz 1991. godine jer Aneks VII nije u potpunosti proveden.
"Nelogično je da uzmete jedan član Dejtonskog mirovnog sporazuma kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, a ne uzmete kada je riječ o primjeni popisa", rekao je Arnautović.
Ukoliko se ne bi popunio Klub Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH, CIK bi posebnim aktom propisao način popune. Arnautović je rekao da je ideja da se prilikom konstituisanja kantonalnih vlada prirodnim načinom popune klubovi.
Ovaj prijedlog baziran je na popisu iz 1991. godine i poštivanju principa 1-1-1.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić rekla je da se Arnautovićev prijedlog bazira na popisu iz 1991. godine, a koji je naslijeđen od OSCE-a. Istakla je da je ranije upozoreno kako ovaj popis ne odražava realno stanje.
"Pokušali smo dobiti podatke Federalnog zavoda za statistiku. Niko nam nije osigurao podatke, već smo dobili niz tumačenja Izbornog zakona BiH", kazala je Hadžiabdić.
Dodala je da je popis iz 2013. godine ranije problematizirao entitet RS, a da je ove godine taj popis počeo problematizirati i entitet Federacije BiH pitajući se pri tome šta je uopće smisao ovog popisa.
"I jedan i drugi popis su problematični. U ovom prijedlogu smo korektno izračunali prema popisu koji nam je 2002. godine ostavio OSCE", rekla je Hadžiabdić.
Drugi prijedlog predstavio je predsjednik CIK-a Branko Petrić koji se našalio da se njegov prijedlog razlikuje od Arnautovićevog, jer je napisan na ćirilici.
Razlika je u principu koji se odnosi na ovlasti CIK-a koje su propisane zakonom, a koji kaže da je broj delegata iz reda Ostalih proporcionalan broju stanovnika prema posljednjem popisu.
On je predložio da se primijeni popis iz 2013. godine i princip 1-1-1. Kako kaže, formulišući prijedlog "progutao je štošta" kako bi se osigurala prohodnost i kako bi se deblokirala uspostava vlasti.
Treći prijedlog predstavio je član CIK-a Vlado Rogić iza kojeg stoje još Stjepan Mikić i Novak Božičković. Rogić je ponovio kako CIK nije nadležan za ovo pitanje i da je CIK prisiljen da donese odluku.
“Najbolje bi bilo kada bi svi pustili CIK da radi svoj posao, a ne da nas tjeraju da donosimo ovakve odluke”, kazao je Rogić.
On je rekao da ako se bude išlo na popis iz 1991. godine, ići će se ka rješenju koje je ranije ukinuo Ustavni sud BiH, dodajući kako broj delegata treba biti utvrđen na osnovu popisa iz 2013. godine.
"Otvara se pitanje je li popis iz 2013. godine bio dobar ili loš. Izborni zakon BiH ne kaže ni dobar, a ni loš popis, već posljednji popis", kazao je Rogić.
Istakao je da mu je već jasno kako za njegov prijedlog nema dovoljne većine i da on odustaje od svog prijedloga te da će podržati Petrićev prijedlog.
Arnautović je kazao da Petrićev prijedlog ima njegove simpatije.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
