Pilav-Velić: Dilema je da li Otvoreni Balkan predstavlja ekonomsku ili političku inicijativu

"To izaziva određenu sumnju, a što je vrlo opravdano, s obzirom na to da živimo u regiji u kojoj nemamo dovoljno razvijeno međusobno povjerenje", upozorila je uvodničarka, navodeći kako su odnosi još opterećeni recidivima prošlosti, uključujući i teritorijalne pretenzije.

Dodala je kako ekonomski parametri (pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene) jasno pokazuju da Bosni i Hercegovini trebaju “otvorena Evropska unija i NATO-savez”, a ne Otvoreni Balkan u formatu u kojem je trenutno prisutan.

Rezerve povodom inicijative Otvoreni Balkan iskazao je i ambasador i predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore Miodrag Vlahović, koji se u svojstvu uvodničara fokusirao na politički, sigurnosni i historijski, kao i regionalni, evropski i globalni kontekst u kojem se sve dešava.

Mišljenja je kako je neizostavno spomenuti krizu u EU i u vezi s tim zaustavljen proces integracije i reperkusije tog zastoja prema regionu zapadnog Balkana, kao i ozbiljnu degradaciju međusobnih odnosa i konstelacije u ovom dijelu Evrope, te potpuno "neriješen/namjerno zapušten čvor između zvaničnog Beograda i Prištine" i degradaciju odnosa u Crnoj Gori.

"Istovremeno, imamo američku poziciju koja još trpi od sindroma post Trumpovske administracije i diplomatije", kazao je Vlahović, ocijenivši kako su bila izvjesno naivna ili isuviše optimistična očekivanja da će s promjenom administracije u Bijeloj kući i reformom ukupne američke vanjske politike doći i do značajnijih pomaka i drugačijeg pristupa prema ovom dijelu svijeta.

Stava je kako je umjesto jasnog zaokreta i promjene u tom pogledu prisutna loša inercija koja se nastavlja i u sklopu nove administracije, odnosno kroz novog specijalnog izaslanika SAD-a za zapadni Balkan Gabriela Escobara.

Kazao je kako Escobarova teza svođenja svih problema regiona na pojavu korupcije predstavlja prilično rigidno i simplficirano gledanje na ukupnu zbilju regiona zapadnog Balkana.

"Uz to, imamo razvoj situacije kojs se tiče Ukrajinu, odnosno rusku agresiju koja pokazuje logiku te sintagme koja ima dva imena, u našem balkanskom slučaju tzv 'srpski svet', a na prostorima istočnih evropskih oboda 'ruski svet", precizirao je Vlahović, navodeći kako sve to ima značajne implikacije na regionalne odnose, a što "svjedoči da su politika popuštanja prema nacionalizmu, hegemonizmu i velikodržavnim projektima apsolutno pogrešna orijentacija".

U osvrtu na temeljne odrednice razmatrane teme, predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je kako je jasno da BiH ne smije odustati od evroatlantskih opredjeljenja, te da mora izbjeći zamke inicijative Otvoreni Balkan, koju je okarakterizirao kao mikrogeopolitičku inicijativu čiji je cilj podređivanje političkim i ekonomskim interesima susjedne Srbije.

"Jasno da BiH treba ostati unutar Berlinskog procesa evropskih integracija i kroz realizaciju zajedničkog regionalnog tržišta mora angažirati što je moguće više evropskih sredstava", poručio je Kulenović.

I on se kritički osvrnuo na Escobarov angažman, posebno na situaciju u kojoj on temeljni problem u regionalnim okvirima vidi u endemskoj korupciji, a ne etnonacionalizmu.

Kome Eskobar daje krila i kuda vodi politika ustupaka nasilnicima, ima li pravo BiH biti suverena država svih svojih građana po uzoru na bilo koju demokratsku vlast ili državu i zar ni agresija na Ukrajinu nije dovoljan razlog za promjenu američkog stava i stava njegovih izaslanika?, pitanja su koja su, među ostalim otvorena u sklopu sesije Kruga 99.