Pitali smo arhitekte: Koliko je gradnja nebodera (ne)primjerena sarajevskoj kotlini
Odnedavno je argument protiv gradnje nebodera i studija o utjecaju visokih građevina na kvalitet zraka, kojom je utvrđeno da one mogu doprinositi zagađenju zraka. Istaknuto je da od izgleda zgrade, njene lokacije i položaja u odnosu na druge građevine zavisi da li će utjecati na kvalitet zraka, tj. onemogućiti protok zraka.
Ćemalović: Pitali su se zašto mi ne gradimo kao u Dubaiju
Poznati arhitekta Hasan Ćemalović je među onima koji smatraju da u Sarajevu nije primjereno praviti nebodere. U razgovoru za Klix.ba je napomenuo da je, kako je rekao, osam godina bio predsjednik savjeta gradonačelnika za arhitekturu i urbanizam te da je kao arhitekta imao brojne pozive da posjeti Dubai, ali da to nije želio učiniti.
"Nisam otišao zato što sam odavde, sa daljine vidio to silovanje, da je to na silu (op. a. misleći na arhitekturu ovog grada). No, svi ovi moji, među kojima je i jedan gradonačelnik, su otišli dolje", kazao je i dodao da su oni bili impresionirani onim što su vidjeli, pitajući se zašto se tako ne gradi u Sarajevu.
Prema riječima Ćemalovića, putovanje su omogućili oni koji su namjeravali praviti takve građevine, a to se prije svega odnosi na prostor Kvadranta B, koji se nalazi u strogom centru Sarajeva. Poručio je da je sretan zbog toga što je onemogućio da se to desi. Potom je ispričao šta je kazao gradonačelniku kojeg nije imenovao.
"Rekao sam: 'Hajde molim te da odemo na Trebević i da pogledaš ovu kotlinu. Ona ima svoju završenu fizionomiju. Nema ovdje mjesta za visoke građevine. Idi u Atinu pa ćeš vidjeti da je cijela Atina iste visine. Idi u Pariz, pa ćeš vidjeti da je cijeli grad iste visine'", prisjetio se.
"Sve je bazirano na neznanju i pohlepi"
Ocijenio je da se u arhitekturi i urbanizmu Sarajeva pristupa, kako je izjavio, primitivno, te da svako sebi uzima za pravo da o njemu govori i odlučuje. Također mu nije prihvatljivo to što je kantonalni resorni ministar Enver Hadžiahmetović povukao odluku o zaštiti ventilacionih koridora utvrđenih pomenutom studijom. Ne misli ni da kantonalni premijer Edin Forto (NS) odgovarajuće djeluje po ovom pitanju.
"Pitam se ko je Forto, kako on može govoriti o urbanizmu, urbanističkom planu Sarajeva. Odakle mu hrabrost za to? Na tom neznanju i pohlepi se sve bazira", istakao je.
Ćemalović smatra da je gradnja nebodera zasnovana isključivo na ostvarivanju ekstra profita. Kako je izjavio, lako je izračunati koliko se investira, a kolika se ostvaruje dobit. Za njega to nisu investitori, već, kako je naveo, mešetari koji stvaraju uslove za investiciju. Kao primjer takve investicije izdvojio je Bosmalove nebodere, a koju je nazvao promašenom investicijom.
"Zakon o prostornom planiranju prepisan od Senaida Memića"
Poručio je da će se i dalje boriti protiv gradnje visokih zgrada, a kao najodgovornije za propuste u prostornom planiranju istakao je SDA i SDP. Potcrtao je da je suština u Zakonu o prostornom planiranju, a da je on, kako je rekao, prepisan od bivšeg načelnika Općine Ilidža Senaida Memića (SDA). Podsjetio je da to znači da načelnici općina imaju potpunu kontrolu u prostornom planiranju.
Naglasio je da mu je onemogućavanje gradnje zgrade u sarajevskom parku Hastahana dalo motiv da se nastavi boriti protiv neprimjerene gradnje.
"Ovo je moj i vaš prostor, a oni se ponašaju kao da je samo njihov. Građani imaju pravo da se pitaju i da odlučuju", dodaje Ćemalović.
"Znaju samo računati kvadrate, a ne znaju za kvalitet"
Osvrnuo se i na tvrdnju načelnika Općine Novi Grad Sarajevo Semira Efendića (SBiH) da u Londonu neboderi ubrzavaju protok zraka. Kako je izjavio Ćemalović, to ga ja potaknulo da razmisli o ovoj tvrdnji i da je možda istinita, ali da je to slučaj zbog toga što je London na "ravnoj ploči", a ne kotlina.
"Bježati od nauke i studija koje su napravile svjetske firme (op. a. britanska kompanija Atkins) je isto kao kada vam HDZ navaljuje na ovu jadnu Bosnu i Hercegovinu. Navaljuju na ovo malo jada od prostora što je ostalo. Oni samo znaju računati kvadrate, a ne znaju za kvalitet", kazao je.
Smatra da su zgrade do 20 spratova najprihvatljivije za glavni grad Bosne i Hercegovine pa je istakao da je npr. Sarajevo Tower, kako je izjavio, zagradio pola grada.
"To je strašno koliko je nezasito. Kao što sam znao da se neće prodavati stanovi u Bosmalu, isto tako nisam siguran koliko će se prodavati stanovi na višim spratovima u Toweru. Da li biste vi otišli tamo i živjeli", zaključio je arhitekta Hasan Ćemalović u izjavi za Klix.ba i istakao da arhitektura dokova u Hamburgu može biti uzor kako graditi na Kvadrantu B.
Zec: Gradnja treba biti opravdana
Arhitekta Amir Vuk Zec je odnedavno član savjeta gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić (SDP), a savjetuje je o urbanizmu i planiranju razvoja grada. On ima nešto drugačije razmišljanje o gradnji nebodera.
U razgovoru za naš portal je podsjetio da su ovakve građevine nastale kao posljedica, kako je kazao, špekulantskog odnosa prema prostoru.
"Zapad je uvijek težio prema vertikali i to još od gotike. Sada ne samo da se prave u kotlini, nego se prave i na Jahorini i Bjelašnici. Ljudi ne shvataju da je to logika kapitala. Znamo kako neboderi razaraju siluetu Konjica", istakao je i dodao da jeste dokazano da neboderi mogu utjecati na kvalitet zraka u Sarajevu, ali da su loša ložišta u domaćinstvima ključan problem za kvalitet zraka.
Prema njegovim riječima, ako postoji opravdanje za gradnju nebodera, onda ga treba graditi.
"A ako će stajati kao Bosmal, onda ga ne treba graditi", dodaje.
"Uvijek si odgovoran prema drugom"
Zec je napomenuo da su građani Sarajeva prije prema neboderima imali pozitivan stav, jer su bili odraz materijalnog statusa čovjeka. Potcrtao je da je suštinsko pitanje gdje i kakav neboder će se graditi.
"Nama treba holistička slika, mi previše fragmentirano pravimo te po potrebama investitora, općina i pojedinaca. Previše ugađamo jednoj strani, a moramo misliti o drugima. Uvijek si odgovaran prema drugom, a ne samo da se zadovoljavaju tvoje potrebe", ukazao je.
Smatra i da generacijski jaz doprinosi da ljudi imaju različito viđenje ovog pitanja.
"Kutije" u padinskom dijelu Skenderije
Ponovio je da se isključivo govori o prostornom planiranju u centru Sarajeva, ali ne i dalje. Pa je tako za njega sporna gradnja u padinskom dijelu naselja Skenderija i novoizgrađene građevine naziva "kutijama".
"Mijenjaju siluetu padine. Zamislite da ne izgledaju onako, već da su više terasasti, da imaju više zelenila, da između njih može proći koja zraka sunca (...) Oni su tamo zakrčili brdo", rekao je za Klix.ba.
Zec je među neboderima koji ne narušavaju siluetu grada izdvojio onaj kod parka poznatog kao Parkuša. Podsjetio je da su neki od njih bili kritikovani, ali da su u međuvremenu ljudi navikli na njih, a kao primjer takvog je istakao JAT-ov neboder, koji je prvi napravljen u Sarajevu poslije Drugog svjetskog rata.
Upozorio je da će veliki problem Sarajeva biti kako dislocirati saobraćaj iz njegovog centra. Ocijenio je da se mora otvoriti javni dijalog o tome da li treba graditi nebodere.
