Zamjenik ministra
331

Pivić reagovao na susret Grubeše i Bošnjakovića i pojasnio status bh. imovine u Hrvatskoj

Piše: E. M.
Nezir Pivić
Nezir Pivić
Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine Nezir Pivić reagovao je na sastanak ministra pravde BiH Josipa Grubeše i ministra pravosuđa Republike Hrvatske Dražena Bošnjakovića ističući da ovakve posjete treba pozdraviti, ali da je riječi sa sastanka potrebno pretvoriti u djela, a ne činiti suprotno.

Pivić je dodao da povodom izjave ministra Grubeše u pogledu tema sastanka dodatno treba naglasiti odnosno pojasniti nekoliko stavki.

"U pogledu pitanja imovine i potrebe zaključenja bilateralnog sporazuma, takvo što nije neophodno potrebno. Na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije tj. Aneks G Sporazuma koji propisuje uzajamnu obavezu vraćanja imovine od strane svih država sljednica bivše SFRJ, Hrvatska je obavezna vratiti imovinu Bosni i Hercegovini, jer je ona na osnovu tog istog Sporazuma o sukcesiji u Bosni i Hercegovini vraćena Republici Hrvatskoj bez zaključenja bilateralnog sporazuma. Vijeće ministara je na 148. sjednici održanoj 3. jula 2018. godine jasno konstatovalo da zaključenje bilateralnog ugovora ne predstavlja preduvjet za povrat imovine Bosni i Hercegovini koja se nalazi u Republici Hrvatskoj te je zadužen ministar pravde da hitno poduzme mjere kako bi se osigurao povrat i zaštita pokretne i nepokretne imovine građana i drugih pravnih lica u Bosni i Hercegovini, kao i imovina Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama sukcesorima po osnovu Sporazuma o sukcesiji. To je zvanični stav Vijeća ministara koji je dužan da zastupa i ministar Grubeša", poručio je Pivić.

Istakao je da sve radnje koje su poduzele instituije BiH, ali i pravna lica, prije svega kompanije bivše socijalističke republike BiH ka povratu imovine koja je u zemljišnim knjigama odnosno odgovarajućim registrima u Republici Hrvatskoj bila evidentirana kao njihovo vlasništvo treba shvatiti kao jasno iskazanu namjeru i zainteresovanost da se ta imovina vrati vlasnicima.

Dodao je da je Bosna i Hercegovina najvećim dijelom svoju obavezu vraćanja imovine već ispunila i da se treba snažno insistirati u duhu dobrosusjedskih odnosa, a što je ministar Bošnjaković u svojoj izjavi potvrdio, dobije jasan stav i konkretni koraci Republike Hrvatske po tom pitanju.

Pojasnio je da Izjava ministra Bošnjakovića da u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstveno tijelo koje pregovara o povratu imovine se može shvatiti da Republika Hrvatska nije iskazala spremnost da stvarno pristupi rješavanju ovog problema.

"Obzirom da se u izjavi ministra Grubeše sporazum između dvije zemlje o izručenju i izdržavanju kazne zatvora te o saradnji koja se tiče procesuiranja ratnih zločina direktno dovodi u vezu sa procesom donošenja Strategije za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, treba naznačiti da je Državna strategija za procesuiranje ratnih zločina unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine i ni na koji način postupak njenog donošenja ne smije uticati na trenutnu saradnju između dvije zemlje u pogledu izručenja navedenih osoba. Ova saradnja treba da se odvija na temelju međunarodnih dokumenata i postojećih sporazuma uvažavajući, u duhu dobrosusjedskih odnosa, potrebu da se međusobno izvršavanje kazne zatvora odvija na principima poštivanja odluka sudova svake pojedine države o svrhe kažnjavanja koja se tim odlukama želi postići. U tom smislu, obzirom na nedavne slučajeve, Republika Hrvatska nije iskazala spremnost poštovanja odluka bh. pravosuđa u procesu izručenja osoba osuđenih za ratne zločine", dodao je Pivić aludirajući na transfer osuđenog ratnog zločinca Marka Radića u Republiku Hrvatsku.

Na kraju je kazao da javnost treba znati da u predloženoj revidiranoj državnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina nije stavljen u prioritet rješavanja preko 850 predmeta iz A kategorije.

"Očekujem da se ovakva izuzetno važna pitanja u sferi saradnje dva pravna sistema tretiraju u duhu ostvarivanja načela pravde i pravičnosti, efikanosti te reciprociteta koji će doprinijeti povjerenju građana obje zemlje u njihove pravosudne sisteme i voditi izgradnji istinskih dobrosusjedskih odnosa", zaključio je naš sagovornik.