Plamenko Tais: Indeks kvalitete zraka u BiH je obmana javnosti, a svijest o zagađenju jako niska
Tais se na početku razgovora osvrće na indeks kvalitete zraka koji, kako kaže, u BiH na postoji.
"Na web stranicama se može naći određeni indeks koji upućuje na stanje kvaliteta zraka, ali on nije izrađen u skladu s nekom metodologijom i nije cjelovit. Naime, pomenuti indeks je urađen samo po osnovu sadržaja čestica u zraku (PM10 i PM2.5), dok bi se stvarni indeks kvaliteta zraka morao osvrtati i na ostale polutante kao što su SO2, NO2, CO... Indeks kvaliteta zraka služi da bi se građanima dala jednostavna ocjena cjelokupnog stanja zraka, a ne samo po jednom zagađivaču. Indeksi koji se spominju u BiH se mogu smatrati obmanama javnosti, te do donošenja zvaničnog indeksa moramo primjenjivati granične vrijednosti propisane u Pravilniku o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka", govori nam Tais.
Prema njegovom mišljenju, nedvojbeno je da je stanje kvalitete zraka u bh. gradovima veoma loše te da je zagađenost u pojedinim dijelovima godine alarmantna. I ove godine nas očekuje zima sa povišenim koncentracijama štetnih polutanata u zraku, kaže Tais, a njihove koncentracije zavise od vremenskih prilika.
"Ovdje bih napravio razliku između Sarajeva i, naprimjer, Tuzle ili Zenice, jer su za zagađenost u Sarajevu glavni krivci emisija iz saobraćaja i kućna ložišta na čvrsta goriva, dok na stanje u Tuzli ili Zenici, pored pomenutih izvora veliki utjecaj ima i industrija koja je u radu. Tako u Zenici ili Tuzli imamo prekoračenja graničnih vrijednosti pojedinih polutanta u toku cijele godine, sa izraženim visokim koncentracijama u zimskom periodu, dok se u Sarajevu ovo dešava samo u zimskom periodu", pojašnjava nam Tais.
Vlasti u BiH, odnosno resorna kantonalna ministarstva zaštite okoliša, usvajanjem planova zaštite okoliša pokazali su spremnost u rješavanja problema zagađenosti zraka, ali pokazatelji kvalitete zraka govore kako nisu postignute značajne promjene na ovom putu.
Tais ističe kako najveći problem u rješavanju problema zagađenosti zraka nije 'na leđima' ovih ministarstava, već na uključivanju svih sudionika jedne zajednice.
"Svi u ovom lancu moraju imati svoje obaveze i odgovornosti kako bi se stvarno suočili sa problemom rješavanja velike zagađenosti u bh. gradovima. Tako se u problem rješavanja moraju uključiti ministarstva zdravstva sa kvalitetnom procjenom utjecaja na zdravlje ljudi, ministarstva energetike sa planovima i strategijama zamjene čvrstih goriva i proširenjima sistema daljinskih grijanja, ministarstva unutrašnjih poslova sa adekvatnom kontrolom emisije iz vozila i adekvatnim tehničkim pregledima", naglasio je Tais.
On dalje dodaje kako je zabrinjavajuće da će se tek od 2020. godine eko test na tehničkim pregledima vozila smatrati eliminatornim prilikom registracije vozila.
Posljednja istraživanja pokazala su da se utjecaj emisije iz vozila i emisije sa cesta koje se ne peru kreće i do 50 posto ukupnih emisija PM10 u Sarajevu.
Postoji određeni broj ljudi koji su aktivno uključeni u borbu protiv zagađenosti zraka, govori nam Tais. Međutim, kako kaže, generalna svijest o problemu zagađenja zraka je veoma niska u BiH.
"Tome doprinose vrste goriva koje se koriste za zagrijavanje kuća, spaljivanje poljoprivrednog i ostalog otpada na otvorenom, neispravna vozila...", prokomentarisao je Tais.
Na pitanje koje urbane sredine naše zemlje se mogu pohvaliti najboljom kvalitetom zraka, sarajevski stručnjak nam govori kako je teško odgovoriti na ovo pitanje jer se monitoring kvalitete zraka provodi samo u većim urbanim centrima.
"Podaci za manje urbane sredine ne postoje. Generalno se kvalitetom zraka mogu pohvaliti urbani centri u Hercegovini, dok je situacija u Bosni mnogo složenija. Zbog same konfiguracije i meteoroloških prilika, zagađenje zraka je vjerovatno manje u Bihaću i okolini, dok se za ostatak Bosne ovi zaključci ne mogu izvući zbog nedostatka podataka", kazao nam je Tais.
Kao najveće uzročnike zagađenja zraka u našoj zemlji Tais navodi emisije iz individualnih ložišta i korištenog čvrstog goriva, strukture vozila, starost i tehničue neispravnosti vozila te industriju.
"Veoma malo je učinjeno na smanjenju emisija iz industrije, gdje izuzev termoelektrana Tuzla i Kakanj i redukcije emisije prašine gotovo da ništa nije učinjeno na ovom polju", dodao je Tais.
Prema mjerenjima Svjetskog tima za kontrolu kvalitete zraka (AQICN), koji je prošle godine često mjerio najzagađeniji zrak u Evropi u glavnom gradu naše zemlje, indeks kvalitete zraka u određenim dijelovima Sarajeva iznosi gotovo 140, što se smatra nezdravim zrakom.
Alarmantno stanje zagađenosti zraka, sa indeksom kvalitete iznad 150, bilježi se u Tuzli, Zenici i Goraždu. Boravak na otvorenom pod ovim uslovima izuzetno je opasan za građane.
