Planiraju li vlasti RS-a prodajom rudnika "Ljubija" brisati trag o logorima i zločinima
Ramić je pisao generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu, predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju te Donaldu Tusku, predsjedniku Evropskog vijeća.
U Prijedoru je i dalje prisutno masovno kršenje ljudskih prava prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka zločina. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih zločinačkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja, navodi se u pismu.
"Prijedorski Bošnjaci i Hrvati su i dalje poniženi građani drugog reda. Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i tako ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje. Ignorišu se vaši zahtjevi koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o zločinu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja prijedorskih žrtava moraju obilježiti", kazao je Ramić.
Vlada entiteta Republika Srpska, krajem januara ove godine, posredstvom entitetske Investiciono-razvojne banke, želi završiti sa prodajom većinskog paketa dionica Rudnika željezne rude Ljubija u kome su otkrivene neke od najvećih masovnih grobnica u BiH i Evropi.
Udruženje logoraša "Prijedor 92" je početkom ove godine poslalo zahtjev Skupštini grada da se na lokalitetima masovnih grobnica Redak I , Redak II, Jakarina Kosa i Tomašica, koje su u sastavu prodaje, postave spomen-ploče kao trajna opomena da se nikad više ovakvi zločini ne ponove. Odgovor nije stigao.
"Želimo vas informisati na kontinuirane opstrukcije postavljanja spomen-obilježja u Omarskoj nakon privatizacije rudnika Omarska, koji je od 26. maja do 15. avgusta 1992. godine bio najzloglasniji koncentracioni logor smrti u svijetu. Nikad taj strašni logor smrti nije adekvatno obilježen kao mjesto stravičnog mučenja i ubijanja nedužnih civila. Posebno vam skrećemo pažnju da je Tomašica, najveća masovna grobnica pronađena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata dio kompleksa Rudnika željezne rude Ljubija, koji će se naći u prodaji", naglašava Ramić.
U Prijedoru su ubijena 3.172 Bošnjaka i Hrvata, od kojih je 102 djece i 256 žena. U Prijedoru se traga za još 760 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti. Ta tijela bi mogla biti na lokalitetu rudnika Ljubija.
"Dok odajemo počast žrtvama i duboko poštovanje njihovim porodicama, mi ujedno vidimo i ono lice Evrope i svijeta koje nije uspjelo ili nije željelo da žrtve zaštiti od zločinaca. Uprkos svemu, pomirenje je i dalje temeljni cilj naše naučno istraživačke institucije. Međutim, do pomirenja se stiže putem istine i pravde. Tome vi možete dati veliki doprinos, slanjem urgentnog zahtijeva o obustavi prodaje Rudnika željezne rude Ljubija dok se ne riješi obilježavanja mjesta stradanja prijedorskih civila. Pravni i moralni osnov našeg zahtijeva je u tome što je Prijedor prva općina u BiH po veličini zločina, po broju nestalih osoba, po broju masovnih grobnica, po broju koncentracionih logora smrti, po broju sudskih predmeta na međunarodnim i nacionalnim sudovima. Američki profesor Gregory Stanton formulisao je deset faza genocida i deseta faza je negiranje da se dogodio. U Prijedorskom slučaju, možemo slobodno dodati novu fazu - trijumfalizam - slavljenje zločina. Vaš urgentni zahtijev Vladi entiteta Republika Srpska o obustavi prodaje rudnika Ljubija je veliki doprinos istini i borbi protiv trijumfalizma zločina i zločinaca", zaključuje se u pismu Ramića.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
