Pljačke, razbojništva, ubistva: Građani Sarajeva već dugo osjećaju hronični strah
Pljačke banaka, pljačke prodavnica, pljačke pumpi, pljačke kladionica i na to dodajmo ubistva slučajnih prolaznika, crna su slika koja ovih dana ilustruje Sarajevo. I dok nam iz policije poručuju da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, baratajući sa statističkim podacima i poredeći Sarajevo s drugim svjetskim metropolama, građanima i nije baš jednostavno izaći na ulicu.
Začarani krug
Dr. Elmedin Muratbegović, profesor kriminologije, kazao je u razgovoru za Klix.ba kako ima dojam da građani Sarajeva osjećaju hronični strah jako dugo.
"Mi smo vjerovatno 'utopljeni' u zvanične statistike kriminaliteta koje nam se 'izrecituju' svaki mjesec. No, da li je to baš tako kako zvanična statistika kaže da smo sigurni. Krenimo od svakodnevnice. Možete li zamisliti situaciju posljednjih pet godina da pošaljete dijete u školu sa mobitelom u ruci? Možete li zamisliti stan u urbanom dijelu Sarajeva bez blindiranih vrata? Možete li zamisliti VW vozilio bez najmanje dvije vrste zaštite? Možete li zamislti situaciju da jedan dan ne vidite ulične trkače u 'bijesnim automobilima' kako jure kroz centar grada i prolaze kroz crveno svijetlo?", upitao je Muratbegović.
Ističe kako građani Sarajeva puno stvari već dugo vremena ne mogu zamisliti te da su zaboravili i kako bi to trebalo izgledati.
"Ovaj začarani krug se ponavlja od incidenta do incidenta. Novinari malo osvijetle problem, ali to traje nekoliko dana i opet isto. Naš problem je u tome što građani jednostavno nemaju povjerenje u organe formalne socijalne kontrole, pa i u policiju između ostalog. Teško je uvjeriti običnog čovjeka da bude dio zajednice i da participira u stvaranju ambijenta sigurnog življenja, kada se on jednostavno teško može osloniti na kvalitet usluge koju vidi i koju živi svaki dan od zvaničnih organa", kazao je.
Strah od kriminaliteta subjektivan osjećaj
S druge strane, magistar kriminalistike Srđan Vujović iz Udruženja kriminalista, kriminologa i menadžera sigurnosti kazao je za Klix.ba kako trenutno ne može reću da se građani Sarajeva osjećaju nesigurno.
"Rezultati posljednjih naučnih istraživanja o strahu od kriminaliteta, provedenih na području Sarajeva, pokazali su da se građani osjećaju nešto nesigurnije nego u ostalim gradovima zapadne Evrope. Ipak, ta razlika nije značajno velika. Također, treba uzeti u obzir da je strah od kriminaliteta, ili osjećaj sigurnosti, upravo samo subjektivni osjećaj građana, a koji zavisi od mnogo faktora. Jedan od njih sigurno je i medijsko izvještavanje ili sama izloženost medijskim informacijama", rekao je Vujović.
31.10. - Zapaljen BMW, opljačkane dvije prodavnice 30.10. - Muškarac pregažen više puta vozilom
Istakao je da su dešavanja koja su se dogodila u posljednje vrijeme samo izolovani slučajevi, koji su se desili u relativno kratkom vremenskom periodu. Ističe da će brza i efikasna reakcija policije i pravosudnih organa osigurati građanima osjećaj sigurnosti.
"To znači da kao građani očekujemo rasvjetljavanje počinjenih krivičnih djela i izvjesnu i brzu sankciju za počinitelje tih djela. Ta reakcija treba ostvariti svoju svrhu, a ona se prije svega posmatra kroz sprječavanje počinitelja da nastavi sa vršenjem krivičnih djela i njegovom uključivanju u adekvatne tretmane resocijalizacije, te kroz slanje poruke drugima da se 'ne isplati' vršiti krivična djela. Na sve to posebnu pažnju potrebno je posvetiti i u najvećoj mogućoj mjeri zaštiti žrtvu kriminalnog čina. Dakle, konkretan odgovor na pitanje 'Da li se trebamo osjećati sigurno ili ne u Sarajevu' zavisi od reakcije sistema na ispoljena antisocijalna ponašanja. Upravo tome sistemu (Državi) povjerili smo pravo da u ime nas građana rješavaju krivična djela i druge prestupe. Najgori mogući ishod bio bi da građani preuzimu stvari u svoje ruke", kazao je Vujović.
