Tokom izborne šutnje svim političkim subjektima je zabranjeno učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, kao i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.
U Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, ima oko 105.000 stanovnika, a ankete procjenjuju da će glasati više od dvije trećine građana i građanki.
Birališta se otvaraju u nedjelju, 20. decembra u sedam sati. Na glasačkim listićima se nalazi 31 politički subjekt od čega: 22 političke stranke, 4 nezavisna kandidata, 4 koalicije i jedna lista nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 370 kandidata, a glasat će 100.834 registrovana birača. U gradskoj izbornoj jedinici koja obuhvata cijelo područje grada se bira 13 vijećnika i u 6 izbornih jedinica gradskog područja se biraju preostala 22 vijećnika. To znači da će svaki birač dobiti po dva glasačka listića.
Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću. U slučaju da nema potrebne većine, ide se u drugi krug glasanja, a ukoliko je ne bude ponovo, onda će odlučiti većina među vijećnicima prisutnim na glasanju.
Glasat će se na 150 redovnih biračkih mjesta, 16 biračkih mjesta u odsustvu, na jednom biračkom mjestu za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima a formirano je i 20 redovnih mobilnih timova. Posebne COVID-19 mobilne timove do dana izbora imenuje Gradska izborna komisija Mostar i njihov broj zavisi od broja odobrenih zahtjeva za glasanje putem takvih mobilnih timova.
Centralna izborna komisija BiH je za posmatranje izbora u Gradu Mostaru akreditirala ukupno 361 posmatrača (5 posmatrača političkih subjekata za posmatranje GCB i CIK BiH; 302 posmatrača udruženja građana; 54 međunarodna posmatrača) a Gradska izborna komisija Mostara je akreditirala 1.356 posmatrača političkih subjekata. Izbore u Mostaru nadgleda ukupno 1.717 posmatrača.
Posljednji put u Mostaru su izbori održani 2008. godine, a sve se zakomplikovalo dvije godine kasnije kada je Ustavni sud BiH poništio posebna pravila za Mostar koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Iako je Parlament BiH naredio da se donesu izmjene Izbornog zakona BiH u djelu koji se odnosi na Mostar, dogovor oko toga nikada nije postignut.
Krajem oktobra 2019. godine je Evropski sud za ljudska prava presudio kršenje neodržavanjem izbora i naredio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci omogući održavanje lokalnih izbora 2020. ili će to Ustavni sud BiH uraditi.
