Početkom marta Schmidt bi trebao nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona
Suštinski, predstavnici državne vlasti su prije nešto više od mjesec dana od Schmidta tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD-a su čak i prijetili osnivanjem entitetske izborne komisije, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.
Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora. To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.
Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu. Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH. Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ-a da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.
No, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti. Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.
Podsjetimo, Schmidt je 19. decembra prošle godine sazvao press konferenciju i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.
U međuvremenu je Schmidt prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.
No, Schmidt je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
