BiH
29

Podignuta optužnica za ratne zločine u Gornjem Vakufu

Klix.ba
Gornji Vakuf tokom rata
Gornji Vakuf tokom opsade 1993. godine
Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Perice Kusture (44) zvanog Lipi iz mjesta Hrasnica kod Gornjeg Vakufa, nastanjenog u Zagrebu, koji se tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, saopćeno je danas iz Državnog tužilaštva.

"Optuženi se tereti da je za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu pripadnika HVO-a, na području Gornjeg Vakufa, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika. On se tereti da je dana 18. januara 1993. godine, nakon što je u napadu jedinice HVO-a 'Ante Starčević' na mjesto Hrasnica zarobljeno više osoba bošnjačke nacionalnosti, pripadnika Armije RBiH, koji su nakon zarobljavanja sprovođeni kroz navedeno mjesto, ugledavši kolonu sa zarobljenicima prišao i rafalnim pucanjem iz vatrenog oružja ubio zarobljenika G.S., a jednu osobu ranio", navodi se u saopćenu Tužilaštva BiH.

U optužnici se navodi da je nakon zločina prišao i htio pucanjem iz vatrenog oružja ubiti i ranjenog zarobljenika Armije RBiH, a u tome su ga spriječili drugi pripadnici HVO-a.

"Optuženi se tereti da je počinio ubistvo ratnog zarobljenika G.S. i ranjavanje jednog ratnog zarobljenika, čime je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. KZ-a BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH", saopćeno je iz Tužilaštva.

Napad HVO-a na jedinice Armije Republike BiH započeo je oružanom akcijom u Prozoru, u oktobru 1992. godine. Nastavljen je napadima na Gornji Vakuf u januaru 1993. godine, Novom Travniku, te Mostar u noći na 8. na 9. maj iste godine udarom zgradu Komande Četvrtog korpusa Armije BiH u zgradi Vranica u Mostaru. Sukob se proširio na cijeli prostor srednje Bosne i Hercegovine.

Kao povod za napad na Gornji Vakuf uzet je nikad prihvaćeni Vance-Owenov mirovni plan prema kojem su ti teritoriji s većinskim bošnjačkim stanovništvom trebali pripasti tzv. "Herceg-Bosni", te je od Armije Republike BiH zatraženo da položi oružje i preda se. Budući je predaja odbijena, došlo je do sukoba.

Jedinice HVO-a i regularne Hrvatske vojske (HV) su odgovorne za brojne zločine diljem srednje Bosne i Hercegovine, a najpoznatiji su u Ahmićima kod Viteza i Stupnom Dolu kod Kiseljaka, gdje su ukupno, u oba slučaja, stradale 154 osobe, među kojima i mnogo djece. Pod opsadom su mjesecima držani istočni Mostar i Gornji Vakuf tokom kojih je stradalo na stotine osoba.

Vojni i politički vrh tzv. "Herceg-Bosne" osuđen je u maju prošle godine na ukupno 111 godina zatvora za udruženi zločinački poduhvat u BiH.