Podobnost na cijeni: U pregovaračkim procesima o budžetu i imenovanjima prvo stradali kriteriji

"Ništa nije dogovoreno dok ne bude sve dogovoreno" je često ponavljana mantra na bh. političkoj sceni kojom se čelnici vladajućih stranaka služe kad žele opravdati duge pregovore nakon kojih, po običaju, najveću korist izvuku pregovarači. Opozicija je, kako navode, spremna na to zažmiriti zarad višeg cilja, održavanja izbora.

Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik su 7. jula u Istočnom Sarajevu dogovorili usvajanje budžeta, ali kako nije dogovoreno ko će biti na čelnim pozicijama državnih agencija i institucija – "ništa nije dogovoreno". To je postalo jasno na sjednicama Vijeća ministara i Predstavničkog doma Parlamenta održanim 9. jula.

Stranka demokratske akcije (SDA) je u najnezahvalnijem položaju, što većim dijelom mogu pripisati lošim odlukama koje su donosili u prethodnom periodu. Ako dobiju čelnu poziciju u Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, na kojoj uporno insitiraju, morat će žrtvovati ostale ključne pozicije u Bosni Hercegovini.

Uz to ih je odluka koalicionog partnera Fahrudina Radončića da odstupi s čelne pozicije u Ministvu sigurnosti BiH vratila korak unazad, tačnije u decembar 2019. To je u periodu kada treba usvajati budžet institucija BiH za 2020. i imenovati čelnike tridesatak državnih institucija i agencija oslabilo njihove pregovaračke pozicije.

Zloupotrijebile su to Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tako što su imenovanje ministra sigurnosti, što bi shodno ranijim dogovorima trebalo pripasti probosanskom bloku stranaka u Vijeću ministara BiH, uspjele podvesti pod nove dogovore o budžetu i imenovanjima.

Drugim riječima, ako SDA dobije čelne pozicije u Ministarstvu sigurnosti BiH i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, HDZ će od njih očekivati da im prepuste Upravu za indirektno oporezivanje BiH kojom godinama upravljaju i na koju ponovo imaju pretenzije. U SDA smatraju da je to neprihvatljivo.