Poziv na usvajanje
70

Podrška za Rezoluciju o Srebrenici iz Ruande: "90-ih su nas iznevjerili, sada treba biti drugačije"

B. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Memorijali genocida u Ruandi predvođeni organizacijama Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial, podržali su inicijativu Memorijalnog centra Srebrenica, te su pozvali na usvajanje Rezolucije o Srebrenici.

"Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial stoje uz Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja i druge prijatelje i partnere koji pozivaju na usvajanje predložene rezolucije UNGA o genocidu u Srebrenici. Ako ova rezolucija bude usvojena, 11. juli će postati Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenic", saopćio je Memorijalni centar Srebrenica.

Freddy Mutanguha, izvršni direktor Aegis Trusta i Kigali Genocide Memoriala, istakao je da su ponosni što se pridružuju Memorijalnom centru u Srebrenici u pozivu UNGA-e za priznavanje genocida u Srebrenici.

"Posebno hvalimo vlade Ruande i Njemačke što su preuzeli inicijativu u ovoj akciji. Radeći s preživjelima kako bi se komemorirao i spriječio genocid, previše dobro znamo koliku bol uzrokuje negiranje genocida. Nadamo se da će ovaj korak UNGA biti odlučan u suzbijanju kampanje negiranja koja je vođena protiv preživjelih genocida u Srebrenici. U devedesetim, UN i međunarodna zajednica su iznevjerili i Ruanđane i Bošnjake - bosanske muslimane. Nadamo se da će se Generalna skupština UN-a sada staviti na stranu žrtava", rekao je Mutanguha.

U dopisu upućenom vodećim afričkim medijima, memorijali iz Ruande su naglasili informaciju da se genocid u Srebrenici dogodio od 11. do 16. jula 1995. godine, kada je bosanska srpska vojska, uz podršku Srbije, napala tzv. "sigurnu zonu" UN-a u gradu Srebrenici.

"Sa pristankom nizozemskog UN bataljona, navodno tu da bi zaštitio bosanske muslimane koji su bili pod napadom od 1992. godine, srpska vojska zatim je razdvojila civile, protjerala žene i djecu prije masakra 8.372 muslimanskih muškaraca i dječaka u unaprijed određenom, sistematski izvršenom nizu masakara i streljanja. Tijela su pokopana na brojnim mjestima, ali zatim, u nastojanju da se spriječi bilo kakva identifikacija poslije genocida, tijela su ponovno iskopana i premještena na daljnje lokacije. Neka tijela su iskopavana više puta. Još uvijek nedostaje oko 1.000 tijela. Srbija i vlasti bosanskih Srba i danas negiraju genocid", poručili su memorijali.

Podsjetimo, posrijedi je velika diplomatska borba i panika Srbije, ali i predstavnika iz RS-a koji pokušavaju spriječiti usvajanje rezolucije na Generalnoj skupštini UN-a kojom bi se 11. jula u svijetu obilježio genocid u Srebrenici te pozvalo na sprečavanje veličanja ratnih zločinaca.

Ova rezolucija, za čije je usvajanje potrebno 130 glasova na dnevnom redu bi se trebala naći početkom maja.