Odobrena gradnja
187

Pogledajte maketu Tašlihana, nacionalnog spomenika koji bi savremena nadogradnja mogla uništiti

Piše: M. N.
Maketa Baščaršije iz 1878. godine, autori Husein Karišik i Hamdija Kreševljaković (Foto: Klix.ba)
Odluka da se na mjestu nekadašnjeg spomenika Tašlihana u Sarajevu omogući gradnja te mu se ukine status nacionalnog spomenika, izazvala je veliku polemiku bh. javnosti. Riječ je o ostacima bivšeg kamenog karavan-saraja koji je sagrađen u periodu između 1540. i 1543. godine i predstavlja historijsko blago.

Kada se neki objekt proglasi nacionalnim spomenikom, zabranjena je gradnja na tom mjestu, kao i bilo kakvi radovi koji bi uništili njegov trenutni izgled. Tašlihan, odnosno njegovi ostaci u dvorištu hotela Evropa, je proglašen nacionalnim spomenikom 2007. godine. Sada je komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH poništila ovu odluku i dozvoljena je gradnja na historijskim ostacima.

Prema Pravilniku o radu komisije koju trebaju činiti dva člana iz FBiH, jedan član iz RS-a i dva člana koja imenuje Generalni direktor Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu UN-a, odluka je pravnosnažna ako za nju glasaju najmanje četiri člana. No, Predsjedništvo BiH je na sjednici 2016. godine donijelo odluku da Komisiju više ne čine članovi koje je izabrao UNESCO.

Reagovala je opozicija u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koja je kazala kako se ovim krši Aneks 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je utvrđen rad ove komisije.

Amir Pašić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika kazao je za Al Jazeeru da je na datoj lokaciji od Tašlihana ostalo možda pet posto te misli kako je zbog toga ta odluka možda donesena.

Na mjestu današnjih ostataka bio bi nadograđen bezistan s dućanima u stilu Baščaršije, ali ne dijele svi isto mišljenje. Historičar umjetnosti Haris Dervišević smatra da je rekonstrukcija idealno rješenje jer je, kako kaže, to najznačajniji han ikada sagrađen na tlu BiH i izvanredan primjerak osmanske baštine.

"Obilježava jedno vrijeme i to treba potcrtati. Obilježava zlatni period Sarajeva, kada je ono bilo jedan od najznačajnijih trgovačkih centara zapadnog dijela Osmanskog carstva. Trgovci koji su prošli Sarajevom u 16. vijeku, kada je sagrađen Tašlihan, govorili su da je Sarajevo najljepši grad u kojem su bili. Tašlihan je simbol tog vremena. Poklapati ili stvarati neku drugu strukturu znači negirati tu baštinu i zlatno doba Sarajeva", kazao je.

Tašlihan je dio zaostavštine Gazi Husrev-bega, izgrađen poslije njegove smrti. Dozidan je uz Gazi Husrev-begov bezistan s njegove zapadne strane. Bio je kvadratne osnove, a njegova dužina bila je 47 metara. U svom dvorištu je imao šadrvan na čijim je stupovima bila mala džamija, dok su na spratu bile sobe za putnike. Domaći i strani trgovci imali su svoje radnje u okviru Tašlihana. Smatra se da je ovaj karavan-saraj služio više trgovini, nego prometu putnika.

Požar koji se dogodio 1879. godine teško je oštetio Tašlihan i učinio ga neupotrebljivim. U okviru projekta sanacije, rekonstrukcije i dogradnje hotela Evropa, od 5. juna do 13. jula 1998. godine, obavljena su arheološka istraživanja u dijelu ljetne bašte hotela, koja su rezultirala otkrivanjem dijela temelja te masivnih zidova hana. Ovo mjesto je vrlo atraktivna lokacija za sve turiste koji dođu u Sarajevo, ali očito nije dovoljno važna nadležnima da je zaštite i naprave od nje još veću atrakciju kao što to čini većina zemalja.