Pokušajem formiranja entitetske paravojske Dodik ruši državne zakone, Ustav BiH, ali i Ustav RS-a
Istakao je Dodik u intervjuu za britanski BBC da je entitet RS dao saglasnost za "drugačiji način organizovanja vojnih snaga u BiH", ali da će "sada povući tu saglasnost", što je i zvanično najavljeno dokumentima Narodne skupštine RS-a.
"Narodna skupština RS-a povlači saglasnost na Odluku, broj 01-511/05 od 30. augusta 2005. godine i Odluku o davanju ovlaštenja Vladi RS-a da potpiše Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH sa Vladom FBiH, broj 01-824/05 od 28.12.2005. godine ('Službeni glasnik Republike Srpske', broj 117/05)", navodi se u prijedlogu odluke koja bi se trebala naći na dnevnom redu jedne od narednih sjednica.
Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno Ustavom BiH kao njegovim integralnim dijelom, predviđeno je prenošenje nadležnosti sa nivoa entiteta na nivo države. Jednostrano povlačenje nadležnosti i stavljanje van snage državnih zakona na prostoru jednog od entiteta nije predviđeno, što je sasvim dovoljno za zaključak da su Dodikove najavljene aktivnosti direktan atak na Dejtonski sporazum i ustavnopravni poredak BiH.
Zakonom o odbrani BiH, koji je 2005. godine usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH uz podršku SNSD-ovih parlamentaraca, stavljeni su van snage svi raniji entitetski propisi koji reguliraju pitanje odbrane.
"U slučaju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta neće biti pravosnažne ni važeće", navodi se u Članu 82. stav 2. Zakona o odbrani BiH.
Čak i da se entiteti mogu jednostrano povlačiti iz sporazuma o prijenosu nadležnosti i stavljati van snage državne zakone, Dodikove najave u direktnoj su suprotnosti i sa Ustavom RS-a.
Naime, nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o odbrani, entitetski parlamenti su usvojili ustavne amandmane kojima su iz ustava entiteta brisane odredbe kojima je bila regulisana entitetska nadležnost iz oblasti odbrane. Amandmani na Ustav RS-a kojima se pitanje odbrane i vojske prebacuje na državni nivo objavljeni su u Službenom glasniku RS-a 117/05.
U članovima 68. i 70. Ustava RS-a se tako ističe da je upotreba vojske u nadležnosti institucija BiH.
Istim Ustavom RS-a je predviđena i mogućnost njegovih izmjena, ali ne na način na koji to najavljuje Dodik, a to je natpolovičnom većinom glasova u NSRS-u. Članom 135. Ustava RS-a je predviđeno da o prijedlogu akta o promjeni Ustava odlučuju Narodna skupština i Vijeće naroda.
"Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih", navodi se u Ustavu RS-a.
Čak i da Dodik sakupi dvotrećinsku podršku za “povlačenje iz Oružanih snaga BiH”, potrebna mu je podrška većine članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda, a sasvim je izvjesno da takvu mogućnost ne bi podržali jer Dodik kontroliše tek jednog od ukupno osam članova Kluba bošnjačkog naroda.
Dakle, Dodikov avanturistički pokušaj povlačenja saglasnosti i formiranja entitetske vojske ne samo da je protivan Dejtonskom mirovnom sporazumu, Ustavu BiH, Zakonu o odbrani BiH i Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH već je u suprotnosti sa Ustavom RS-a.
Pokušajem realizacije svog plana bi vlast entiteta RS u najmanju ruku ugrozila egzistenciju službenika Oružanih snaga BiH koji bi prihvatili povlačenje iz Oružanih snaga BiH i pristupanje neustavnoj i nezakonitoj entitetskoj paravojnoj formaciji. S druge strane, a uzimajući u obzir najave prisilnog protjerivanja Oružanih snaga BiH sa prostora entiteta RS, izvjesno je da bi Dodik tim činom ugrozio i mir i stabilnost u BiH.
Fikret Hodžić napustio državni zatvor u Vojkovićima, ponovno suđenje čeka na slobodi
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
