Pola godine političkog nadmudrivanja u Srebrenici: Lažno jedinstvo i fatalistički pristup
Nakon uočenih izbornih neregularnosti na novembarskim lokalnim izborima Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je odlučila poništiti rezultate na nekoliko redovnih biračkih mjesta te je nedugo zatim raspisala nove izbore, ali samo za biračka mjesta gdje je došlo do nepravilnosti.
Takva odluka izazvala je ogorčenje predstavnika Bošnjaka, koji su očekivali da CIK omogući ponovno glasanje poštom, što je rezultiralo bojkotom ponovljenih izbora održanih u februaru. Od tog trenutka predstavnici Bošnjaka okupljeni oko Inicijative "Moja adresa Srebrenica" jasno su naglašavali da je bojkot jedina ispravna opcija.
"U naredne četiri godine neće biti nikoga nigdje, bez obzira na to što imate svoje odbornike u Skupštini Općine Srebrenica. To je posljednja faza, da se Bošnjaci izbrišu iz političkog života u RS-u. Mi to nećemo dozvoliti po cijenu toga da imamo paralelne institucije ovdje. Institucije koje bi se brinule o Bošnjacima", govorio je Sadik Ahmetović uoči izbora.
U istom smislu nekadašnji načelnik Srebrenice Ćamil Duraković je naglasio da se Bošnjaci konstantno preglasavaju, da su od devet Bošnjaka koji su u tom trenutku imali mandate u općinskom vijeću samo dvojica dio vlasti.
"Mi najbolje znamo šta je naš interes i kako je nama bilo živjeti pod Grujičićevom vlašću četiri godine, mi smo ti koji su proživljavali sve moguće diskriminacije i zastrašivanja, provociranja i veličanja ratnih zločinaca i ukidanja jezika u školi. Ovo je naš konačan stav, mi smo procijenili sve posljedice, ali jednostavno bolje je da ne učestvujemo u davanju legitimiteta Grujičiću", rekao je Duraković tom prilikom.
U isto vrijeme poslana je apelacija Ustavnom sudu da poništi odluku CIK-a, nadajući se da će u tom slučaju CIK morati omogućiti potpuno novo glasanje.
Samo dva dana nakon izbora, koji su, očekivano, završili nadmoćnom pobjedom srpskih stranaka, predstavnici svih stranaka sa sjedištem u Sarajevu, bez obzira na političke razlike, poslali su pismo ambasadorima najmoćnijih država u BiH tražeći pomoć u vezi sa situacijom u Srebrenici, ali su kulturno odbijeni. Također, u zajedničkoj izjavi svi su se složili da je bojkot opravdan.
Osim toga, poglavar Islamske zajednice u BiH reis Husein Kavazović okupio je predstavnike probosanskih stranaka, koji su, osim Nermina Nikšića, potpisali izjavu kojom su naglasili potrebu zaštite prava Bošnjaka u Srebrenici, ali i u manjem bh. entitetu. Bio je to još jedan povod za optužbe o izdaji, zbog odluke predsjednika SDP-a.
Međutim 5. marta, a usljed neuspjeha da se aktivira međunarodna zajednica, predstavnici Bošnjaka i pored svih uvjeravanja javnosti da neće prihvatiti mandate i da je bojkot konačan, odlučili su uraditi suprotno.
"Zamolio bih vas, a posebno Srebreničane, da se suzdržite od ružnih komentara i bespotrebnih rasprava. To neće donijeti ništa dobro. Posebno ne treba praviti svađu i razdor. Ovo je politička borba. Kako bi se došlo do cilja, moraju se koristiti razna sredstva", rekao je kandidat SDA za načelnika Srebrenice Alija Tabaković tom prilikom.
U isto vrijeme Ćamil Duraković je u nekoliko navrata rekao da prihvatanje mandata ne znači ulazak u vlast, što je već bila naznaka političkog poraza. Nakon mjesec je stigla i konačna odluka Ustavnog suda kojom je odbio poništiti odluku CIK-a te su tim rezultati izbora ostali nepromijenjeni.
Takav ishod doveo je do nove promjene prethodnog stava o neulasku u vlast sa srpskim strankama u Srebrenici. Jučerašnjim dogovorom, a bez konsultacije sa svim strankama koje su podržale djelovanje političkih predstavnika Bošnjaka u Srebrenici, potpisan je sporazum o raspodjeli funkcija u novoj lokalnoj vlasti.
S tim u vezi oglasio se i predsjednik Socijaldemokratske partije, koji je kazao da je možda današnja odluka bila stvar nužde, ali da je trebalo razmisliti o bojkotu, što je on na ranijim sastancima otvoreno rekao. Damir Arnaut, član Naše stranke, istakao je da bojkot nije dao nikakve rezultate, već naprotiv, samo umanjio broj mandata probosanskih stranaka u Srebrenici.
Ako se politički potezi Ćamila Durakovića i predstavnika Inicijative "Moja adresa Srebrenica", odnosno SDA, SBiH i DF-a mogu opravdati nesumnjivim pritiskom srpskih stranaka da po svaku cijenu onemoguće gubitak vlasti, izbornim malverzacijama i generalno svim onim što su Bošnjaci prošli i prolaze posljednjih 30 godina u Srebrenici i šire, nekonzistentnost izjava i stvaranje takve atmosfere da poraz na izborima ugrožava i sam dugoročni opstanak Bošnjaka, svakako ne.
Takav fatalistički pristup, pa makar bio zasnovan na realnoj mogućnosti, ubija svaku nadu bošnjačkom stanovništvu da može opstati u Srebrenici.
U toj političkoj borbi svi oni koji su i na momenat osporili takav pravac djelovanja proglašeni su izdajnicima, bez ikakve zadrške i razmišljanja o dugoročnim posljedicama takve politike. S tim u vezi zahtijeva se jedinstvo, dok se odluke donose samostalno te očekuje od svih probosanskih stranaka da poraze dijele svi zajedno, a političku dobit uživaju samo neki.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
