Pola Schmidtovog roka je prošlo: Donosi li septembar finalni politički obračun za izborni zakon

Rok od šest sedmica koji je visoki predstavnik Christian Schmidt ostavio političkim akterima u BiH je prepolovljen. U preostale tri sedmice može se očekivati još jedan zamah u ovom pogledu, a kako Klix.ba saznaje tako nešto će se desiti.

Sve parlamentarne stranke trebale bi sjesti za sto i još jednom razmotriti sve opcije za dogovor. Šanse da se pronađe kompromis su male, ali je suština u otvaranju procesa na koji je Schmidt pozivao. Ponašanje stranaka u tom pogledu treba posmatrati u kontekstu predizborne kampanje, koja zvanično počinje za dvije sedmice.

Ako se osvrnemo na ideju nametanja političkog segmenta izbornog zakona i nametanje tehničkih dijelova, što je Schmidt već učinio, onda se može reći da je, u odnosu na druge stranke, HDZ u boljoj poziciji. To je vidljivo iz njihovog dosadašnjeg ponašanja i poruka koje su odaslane i iz OHR-a, ali i iz američke i britanske ambasade. Jasno je da bez slanja signala da se stranke mogu dogovoriti prije ili nakon izbora, Schmidt neminovno kreće u nametanje, što bi prema do sada poznatim detaljima više trebalo odgovarati HDZ-u.

U trenutnim okolnostima probosanske stranke mogu pokazati da žele dogovor, ali na fer osnovama. Mogu ponuditi konkretan prijedlog izbornog zakona koji će riješiti svako pitanje, uključujući i implementiranje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Čak i ukoliko HDZ odbije takvo nešto, ostat će poruka da je dogovor moguće tražiti. A kompromis je moguće tražiti u smanjivanju famoznog cenzusa (3%) koji se procurio u draftu kao osnove za izbor delegata u federalni Dom naroda.

Kompromis je moguće tražiti u smanjivanju broja potrebnih delegata za predlaganje i izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH u Domu naroda. Dosadašnjih šest potrebnih delegata Schmidt je planirao podići na osam, što je vjerovatno i najveća zagonetka u cijelom procesu jer ostaje nejasno zbog čega bi se ta stavka mijenjala. Generalno, evidentno je da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati ni na kakvu opciju kojom se određeni kantoni izbaciju iz priče o izboru delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Šta se može desiti u narednom periodu?