Političari o događajima koji su obilježili 2023. godinu i Schmidtovim odlukama

"Ovu godinu aposolutno je obilježio progon na institucije Republike Srpske i predsjednika Milorada Dodika od strane turiste Schmidta (visoki predstavnik u BiH, op.a.). Godina 2023. je bila godina nepravde, iživljavanja i sistemskog uništavanja jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini", mišljenja je Vulić.

Fedralni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak kazao je da je imenovanje Vijeća ministara i formiranje Vlade FBiH prema njegovom mišljenju politički događaj koji je obilježio 2023. godinu.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kaže da smatra da je 2023. godinu obilježilo formiranje i propasr programske koalicije.

"Ove godine je formirano novo Vijeće ministara, a kako su sami lideri novoformirane koalicije priznali, ranije se gledalo samo ko će šta dobiti, ali ovoga puta su obećavali programsku koaliciju, investicije, razvoj, mir, evropsku perspektivu... Ma, med i mlijeko. Duže su trajala obećanja, nego sama 'realizacija'. Dobili smo blokiranje stotina miliona KM za Republiku Srpsku iz evropskih fondova, nove sankcije rukovodstvu RS, tzv. evropske zakone u kojima jasno piše da će pravi evropski zakoni biti usvojeni za godinu, što je apsurd nad apsurdima", kaže Borenović.

Ističe da su čak Ukrajina i Moldavija dobili pregovarački status sa EU prije nas.

Smatra da od velikih programa nije ostalo ništa te je nastavljeno sa starim politikama razmjene fotelja te ukazuje da se koalicioni partneri "časte" pogrdnim riječima.

"Nekima od njih je to način da ostanu u vlasti, a neki su pokazali kako je dovoljan komadić vlasti da pogaze sve što su govorili, sva moralna načela i principe na kojima su gradili svoje politike i kampanje. Možda i najbolju ilustraciju toga smo imali na kraju ove godine kada smo gledali kako feministkinje i oni što su tvrdili za sebe da imaju principe glasaju da nasilnika nad ženama zadrže u ministarskoj fotelji", kaže Borenović.

Predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) Nermin Ogrešević kaže da je 2023. godinu u političkom smislu obilježilo nametanje Vlade Federacije s kojom je visoki predstavnik na jedan nedemokratski način suspendirao Ustav BiH.

"Posljedice imenovanja oktroirane Vlade svakodnevno gledamo ili bolje kazano, trpimo. Trojka se obračunava sa neistomišljenicima na najnižem mogućem nivou, HDZ je, kako se moglo i pretpostaviti vladar većeg bh entiteta, dok je u manjem i dalje sve cirkus koji predvodi Dodik. Bojim se da nametanje Vlade Federacije neće biti događaj koji je obilježio samo 2023. nego da će posljedice biti daleko veće s obzirom na apetite onih koji trenutno obnašaju vlast, ali isto tako i odlučnost snaga koje sve ovo sigurno neće skrušeno promatrati", kaže Ogrešević.

Dodaje da smatra da Bosna i Hercegovina zaslužuje puno bolje te će se stranka na čijem je čelu za to boriti.

Zamjenik premijera i ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi FBiH Vojin Mijatović kaže da je 2023. godinu obilježila zabrana policije bh. entiteta RS da se u Banjoj Luci i Mrkonjić Gradu organizuju skupovi i proslava 25. novembra, Dana državnosti BiH.

"Prema mom mišljenju, nesumnjivo je politički događaj koji je obilježio 2023. godinu u BiH. To je bilo prvi put da je takva mjera izrečena, jer Socijaldemokratska partijaBiH je i ranijih godina organizovala proslavu Dana državnosti u Banja Luci, ali režim Milorada Dodika nije pribjegavao ovako drastičnoj zabrani. Javnost u BiH se uvjerila da se mi iz SDP-a i stranaka Trojke nismo uplašili i da smo se ipak 25. novembra okupili na simboličnoj proslavi u sjedištu gradskog SDP-a u Banja Luci. Bili su tu i lideri SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto", kaže Mijatović.

Dodao je da smo još jednom svi zajedno posvjedočili da su i Banja Luka i Mrkonjić Grad, u kojem je 25. novembra 1943. godine održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH (ZAVNOBiH), na kojem je uspostavljena BiH kao ravnopravna federalna jedinica u sastavu nove Jugoslavije, neodvojivi dio države BiH.

Načelnik sarajevske općine Novi Grad i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić također je naveo da su odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta obilježile ovu godinu.

"Zasigurno je to licemjerno nametanje dvije Odluke od strane visokog predstavnika kojima je urušen ustavni poredak Federacije BiH. Prva odluka važila je samo jedan dan, a druga bi trebala da važi vječno, ili dok HDZ ne odluči drugačije", naveo je Efendić.

Delegat u Domu naroda naroda Parlamenta FBiH i potpredsjednik SDA Haris Zahiragić također je stava da je suspenzija Ustava FBiH obilježila 2023. godinu.

"Politički događaj koje je obilježio 2023. godinu u BiH, moram istaći nažalost, jeste gruba suspenzija Ustava FBiH i analogno tome suspenzija ustavne pozicije Bošnjaka u FBiH. Zaključak koji se sam nameće jeste da je prema OHR-u, dijelu međunarodne zajednice i 'Trojki' koja je to sve podržala, entitet RS srpski - uprkos Ustavu BiH i presudi o konstitutivosti naroda, a entitet FBiH je srpsko-hrvatski jer su Vladu neustavno imenovali Lidija Bradara i Igor Stojanović", kaže Zahiragić.

Kada je međunarodna i globalna politika u pitanju, dodaje Zahiragić, godinu je obilježila gruba agresija na državu Palestinu i genocid nad palestinskim narodom koji provodi Izrael uz podršku političkog zapada, ali i dosadašnji tok 21. stoljeća, jer je trajno obesmislila međunarodno pravo, međunarodno humanitarno pravo i međunarodni poredak.

Navodi da iz tih događaja moramo i sami izvući određene pouke.

Federalna zastupnica Marijana Hrvić-Šikuljak izdvojila je pozitivne i negativne događaje koji su obilježili ovu godinu.

"Negativni politički događaji koji su obilježili 2023. godinu su pokušaj imenovanja gospodina Marina Vukoje na mjesto sudije Ustavnog suda BiH, imenovanje Vlade FBiH nametnutom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta. Također tu je i aktivizam u borbi protiv nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja/femicida te pritisak na Vladu Federacije BiH u kontekstu izmjena i dopuna Nacrta Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH i izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH na što se čeka godinama", kaže Hrvić-Šikuljak.

Dodaje da pozitivnih događaja nije bilo puno, ali da izdvaja usvajanje ključnih zakona.

Među tim zakonima se nalazi Zakon o civilnim žrtvama rata FBiH koji je usvojen nakon 30 godina, zatim Zakon o registru osoba koje su pravosnažno osuđene za pedofiliju i seksualno prijestupništvou u FBiH te povećanje sredstava rebalansom Budžeta Federacije u oktobru 2023. godine za Fond solidarnosti za teško oboljele pacijente, međutim, kako naglašava, ova sredstva su još nedovoljna da bi se riješile liste čekanja.