Političari se opet nisu dogovorili o izmjenama Izbornog zakona, novi sastanak 3. maja
Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić kazao je da ne treba gubiti nadu, jer se razgovori nastavljaju.
"Zakazana je nova tura razgovora. Sve se vrti oko dvije stvari. Ako pogledate presudu Ustavnog suda i postojeći Ustav onda vam je jasno u kom pravcu morate da idete. Ukoliko hoćete da širite tu priču i da uđete u promjene Ustava onda morate voditi računa da će se pojaviti mnoga rješenja na stolu i da možete zakomplikovati situaciju", kazao je Komšić.
Istakao je da je formalno-pravno moguće donijeti izmjene Izbornog zakona, ali i da u svim demokratskim državama nema promjena izbornog zakonodavstva u izbornoj godini.
"HDZ, koliko sam vidio, to odbija, ali sačekat ćemo još jedan sastanak da vidimo hoće li promijeniti svoje mišljenje. Neusvajanje Izbornog zakona nije nikakva smetnja za raspisivanje izbora i implementaciju rezultata izbora. Takva vrsta prepreka ne postoji", kategoričan je Komšić.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zukan Helez izjavio je da je, kada je ulazio u rezidenciju, bio optimista, ali da izlazi kao pesimista.
"Kad sam vidio stavove, naročito predstavnika HDZ-a BiH, ja sam pesimista. Dogovorili smo opet sastanak 3. maja na nivou predsjednika stranaka. Sudeći prema današnjem sastanku, nisam optimista. Dragan Čović uporno ide na daljnju podjelu Bosne i Hercegovine, zaokruživanje nacionalnih teritorija, potpuno ignoriše građanski princip. Mi nismo spremni da to podržimo", kazao je Helez.
Naveo je da je presuda Ustavnog suda BiH povezana sa izborom delegata u Dom naroda, ali da Čović u sve to želi da ubaci i izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović naveo je da očekuje da će BiH konačno riješi ovo pitanje, o tome će umnogome zavisiti implementacija izbornih rezultata.
"U ovom trenutku, imajući u vidu ovaj razgovor, stavovi političkih stranaka su ostali isti. Nije bilo pomaka, ali je dogovoreno da se razgovori nastave 3. maja", rekao je Džaferović.
"Kad je riječ o četiri političke stranke, i političke pozicije SDA u okviru te grupacije, mi nismo stavove krojili da bi s njima trgovali. Mi smo postavljali veće zahtjeve da bi došli na nešto što bi moglo da bude optimalno. Opredijeljeni smo da poštujemo Ustav, odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. U našem prijedlogu je sadržano jedno legalističko rješenje. HDZ to ne prihvata", istakao je Džaferović.
Dodao je da međunarodna zajednica nije nudila nikakvo rješenje i da su oni medijatori, koji pomažu da se dođe do rješenje.
"Lično mislim da ne bi bilo štete ukoliko bi Venecijanska komisija bila prisutna na ovim razgovorima. Nije bilo nikakvih novih prijedloga HDZ-a, oni su već bili u proceduri u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine", istakao je Džaferović.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark je kazao da, uprkos još jednom neuspjelom sastanku, ima prostora za pronalaženje zajedničkog jezika.
"Bitno je da se procres nastavi i možemo se samo nadati najboljem. Stvari ne treba prikazivati gorim nego što jesu i nije vrijeme za ubiranje političkih poena. Vrijeme je da se uozbiljite", rekao je Wigemark.
Američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack je kazala da obziljnost znači postizanje kompromisa.
"To znači da svaka stranka mora odustati od nečega da bi se došlo do rješenja. Nismo naivni, jasno nam je da su izazovi na političkom nivou i treba ih riješiti. Zadovoljni smo činjenicom da će se pregovori nastaviti naredne sedmice. Svjesni smo rokova i znamo da će izbori uskoro biti raspisani i nadamo se da će se ovo vrlo važno pitanje riještiti prije toga. Za BiH je najvažnije da se izbori održe i da se rezultati implementiraju", istakla je Cormack.