Političari u Posavini pred velikim ispitom: Izmjenom ustava do prekida diskriminacije Bošnjaka
Ustav Posavskog kantona usvojen je 10. aprila 1996. godine, a dosad je u nekoliko navrata ukazivano na njegov diskriminatorni odnos prema Bošnjacima i Srbima u ovoj regiji naše zemlje.
Ustavnom sudu Federacije BiH dva puta zvanično je upućivana apelacija i to je 1997. godine učinio Edhem Bičakčić, tadašnji fedralni premijer, a 20 godina kasnije i aktuelni prvi čovjek Vlade FBiH Fadil Novalić.
U minulim godinama politička volja za izmjenama određenih članova ustava nije postojala, međutim, stvari su se počele pomjerati s mrtve tačke.
Naime, posljednjom presudom Ustavnog suda FBiH navedena je obaveza poštivanja hijerarhije pravnih akata i činjenica da je Ustav FBiH pravni akt više pravne snage u odnosu na Ustav Posavskog kantona.
Ustavni sud FBiH: Potrebno ispraviti termin jezika
Između ostalog, sud je u svojoj presudi bio jasan da se mora ispraviti termin "bošnjački" u bosanski jezik, čime bi se ispravila višegodišnja nepravda nad Bošnjacima.
Tragom toga, Vlada Posavskog kantona na sjednici održanoj u četvrtak utvrdila je prijedlog amandmana na Ustav kantona, koji će biti proslijeđen Kantonalnoj skupštini na daljnje razmatranje.
"S novopredloženim 21 amandmanom mijenjalo bi se i dopunjavalo, odnosno brisalo ukupno 40 članaka Ustava Posavskog kantona. Vlada Posavskog kantona je na 105. sjednici utvrdila konačan prijedlog amandmana, temeljem prijedloga ili primjedbi klubova naroda u Skupštini Posavskog kantona na prvi vladin prijedlog. Dio njih usvojen je u dijelu službenih jezika i isti su utvrđeni ovim prijedlogom amandmana koji će biti dostavljeni skupštini na očitovanje", naveli su u obrazloženju iz Kantonalne vlade.
Inače, priču o izmjeni naziva "bošnjačkog" jezika, koji se diskirminatorno kao takav koristi u Posavskom kantonu, inicirali su iz Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Kantonalnoj skupštini. Oni su prijedlog amandmana na izmjene ustava uputili 10. septembra ove godine.
Izostanak političke volje
Predsjednik tog tijela Mehmed Memišević u razgovoru za Klix.ba kaže da u prethodnim godinama nije bilo sluha i političke volje među zastupnicima za promjenama koje se podrazumijevaju u svakom normalnom društvu.
"Imali smo nesreću da je bila takva politička klima i da jednostavno nismo imali drugog mehanizma za dobijanje borbe koja se podrazumijeva u normalnim društvima. Sada smo konačno uspjeli tu tačku staviti na dnevni red. Dobro je da je prošla vladu i očekujemo od skupštine da će diskriminirajuće odredbe u ustavu, nakon decenijske borbe, ispraviti, odnosno da će zastupnici imati, ne samo razumijevanja, nego da će biti legalisti, poštujući odluke Ustavnog suda", kazao nam je Memišević.
U Posavskom kantonu, konstitutivni narodi koji uživaju sva politička i ljudska prava, uključujući i pravo na jezik i pismo, samo su Hrvati i Bošnjaci, ne i Srbi.
Službeni jezici su hrvatski i "bošnjački", a pismo latinica, ne i ćirilica i ne bosanski jezik, kako je to, prema ustavima Federacije BiH i BiH. Također, izučavanje bosanskog, odnosno u ovom slučaju i dalje "bošnjačkog" jezika, nije zastupljeno u svim školama.
"On je u predmetnoj nastavi prisutan, međutim, to nije slučaj u Osnovnoj školi u Orašju. Tu neregularnost ne možemo toliko pripisati sistemu, koliko je to neorganizacija nastavnika i ostalog kadra. Međutim, nadamo se da će usvajanjem amandmana bosanski jezik kao takav biti stalna kategorija i da će se jednostavno po sili zakona morati pronaći rješenje da bude obavezno te da nastavni plan i program rada bude zasnovan na njemu", naveo je Memišević.
Prema najavama, u narednih 15 dana bi trebala biti održana vanredna sjednica Skupštine Posavskog kantona na kojoj će se zastupnici baviti isključivo pitanjima amandmana koji izazivaju pažnju javnosti.
Sjećate li se Concordea? Imao je inžinjera letenja čiji posao niko nije razumio
Britanka koja putuje svijetom oduševljena našom zemljom: Bosna je tako potcijenjena
