Politika u 2018. godini: Od predizbornih neprijatelja do koalicionih partnera
Ovu političku godinu u Bosni i Hercegovini definitivno su obilježili predsjednički i parlamentarni izbori, a na kojima su državljani BiH izabrali nove sazive vlasti na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima.
Kao i svih ranijih izbornih ciklusa i ovogodišnju predizbornu kampanju obilježilo je stalno sukobljavanje političkih stranaka koje su nakon izbora totalno promijenile retoriku i od "mrtvih neprijatelja" postale koalicioni partneri.
Tim principom vodile su se Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Naša stranka (NS) i Demokratska fronta (DF). Ove stranke koje su za vrijeme kampanje javno optuživale jedna drugu (DF optuživao SDP da je dio HDZ-ovog "Plana B", NS tvrdila da je Željko Komšić "nacionalistički propagator" i slično) nakon izbora osnovale su Bosanskohercegovački blok i počele jedinstveno pregovarati s drugim subjektima o formiranju vlasti.
Za članove Predsjedništva BiH na ovogodišnjim izborima izabrani su Milorad Dodik (SNSD), Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF). Početak njihovog mandata definitivno je obilježila priča o isticanju zastave bosanskohercegovačkog entiteta RS u zgradi Predsjedništva BiH. Dodik je na kraju popustio i odustao od pokušaja isticanja zastave RS-a, odnosno od direktnog kršenja Zakona o zastavi BiH.
Ni tri mjeseca nakon izbora predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić nije javnosti predočio dokaze o navodnom miješanju stranih sila u bosanskohercegovački izborni proces. Vučić, pored toga što javnosti nije predstavio "knjigu dokaza", još uvijek nije ni objasnio porijeklo za sada neviđenih dokaza, odnosno koji organ Srbije, za koje potrebe, na kojoj teritoriji i na koji način je prikupljao podatke o izbornom procesu u suverenoj i, bar kako tvrde srbijanske vlasti, prijateljskoj državi Bosni i Hercegovini.
Kompletna 2018. godina ostat će upamćena po svakodnevnim pričama o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovu temu na dnevni red već nekoliko godina nameće Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH pokušavajući pod krinkom odluke Ustavnog suda BiH promijeniti sistem i način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Početkom 2019. godine očekuje se da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine donijeti i odluku u vezi sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Ustava FBiH, a koji je podnijela zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto u svojstvu članice Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine početkom 2019. godine trebao bi se izjasniti i o Uputstvu o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a koji je donijela Centralna izborna komisija (CIK) BiH. Ove godine mjesecima se vodila rasprava o tome koji popis će CIK primijeniti prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a na kraju je odlučeno da to bude popis iz 2013. godine uz poštivanje principa pariteta.
U julu prošle godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine po ko zna koji put dokazala je svoju neprincipijelnost i to tako što nije produžila moratorij na zapošljavanje koji je bar na papiru zabranjivao federalnim upravama, federalnim upravnim organizacijama, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama i službama, izuzev ministarstava, prijem državnih službenika, namještenika i ostalih zaposlenika.
U istoj godini na snagu su stupile i izmjene Zakona o radu Federacije BiH kojima je javnim subjektima zabranjeno da zapošljavaju nove radnike bez raspisivanja javnog konkursa. Još uvijek nije poznato da li se odredbe ovog zakona provode u praksi s obzirom na to da ministar rada i socijalne politike FBiH Vesko Drljača odbija dati odgovor na to pitanje.
Jedna od rijetkih pozitivnih stvari u ovoj godini definitivno je bilo skidanje Bosne i Hercegovine sa "sive liste" FATF-a (Međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca). Državna vlada na čelu s Denisom Zvizdićem uspjela je u potpunosti otkloniti probleme s kojima se susreću privredni subjekti, posebno u platnom prometu između banaka u BiH i banaka u inozemstvu te sve probleme s kojima se naši građani susreću prilikom bilo kakvih finansijskih transakcija s inozemstvom.
Bosna i Hercegovina je u 2018. godini predala odgovore na Upitnik Evropske komisije. Na taj način finaliziran je najznačajniji izazov administracije na svim nivoima vlasti u našoj zemlji, kojim je dokazano da bh. političari mogu ostaviti po strani političke razlike i postići saglasnost o evropskom putu BiH. Međutim, u 2018. godini vlasti nisu uspjele uputiti Evropskoj komisiji odgovore na dodatna pitanja.
Stalno miješanje Hrvatske u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine bilo je prisutno i tokom 2018. godine. Hrvatski sabor usvojio je deklaraciju u kojoj zahtijeva od suverene države Bosne i Hercegovine da izvrši izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva. Zastupnik SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog rezolucije o osudi uplitanja Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
I 2018. godine nastavljeno je masovno iseljavanja stanovnika iz naše zemlje, a prije svega mladih ljudi. Sve političke stranke u BiH složne su u tome kako ova vrsta migracija predstavlja demografski problem za našu zemlju. U prvih devet mjeseci 2018. godine, odnosno od 1. januara 2018. godine do 13. septembra 2018. godine, državljanstva BiH su se odrekle čak 2.893 osobe.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH nije uspjelo ni u ovoj godini izabrati glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Više od dvije godine na čelu ove pravosudne institucije nalazi se Gordana Tadić u svojstvu vršiteljice dužnosti glavne državne tužiteljice. Njen mandat ostat će obilježen brojnim aferama, ali i netransparetnim radom Tužilaštva BiH. Tadić se u više od dvije godine mandata samo dva ili tri puta obratila građanima BiH, a institucija na čijem čelu se nalazi se skoro apsolutno zatvorila kada je riječ o saradnji s medijima. Komunikaciju s javnošću Tadić vodi isključivo slanjem saopćenja za javnost bez bilo kakve moguće interakcije. Bosna i Hercegovine bi početkom 2019. godine trebala dobiti novog državnog tužioca s obzirom na to da je završena kompletna konkursna procedura.
U protekle četiri godine, a posebno u 2018. godini, nastavljeno je "uhljebljavanje" stranačkog kadra u državne institucije. Osobe bliske ministrima poput Mirka Šarovića, Josipa Grubeše, Igora Crnadka, Semihe Borovac i Vjekoslava Bevande samo su neki od državnih službenika koji su uspjeli "briljirati" na javnim konkursima.
Bosanskohercegovački političari uspjeli su u 2018. godini privući i pažnju svjetskih medija. List Guardian je početkom 2018. godine objavio članak u kojem navodi kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a kupilo 2.500 automatskih puški. Ovakav potez britanski medij smatra zabrinjavajućim zbog evidentnog utjecaja Rusije na manji bh. entitet.
Dosta je bilo pisanja i o migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini, ali i o posjeti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Sarajevu u jeku (turske) predizborne kampanje. Bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović potvrdio je da se i njemačka kancelarka Angela Merkel zanimala za Erdoganovu posjetu BiH.
Ova godina ostat će upamćena i po tome što je policijski komesar Hercegovačko-neretvanskog kantona Ilija Lasić izdao narađenje kantonalnim policajcima da spriječe ulazak autobusa pod pratnjom državnih institucija u Hercegovačko-neretvanski kanton. Riječ je o autobusima koji su prevozili migrante u Salakovac, a ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ocijenio je da je Lasić počinio krivično djelo. Ovaj predmet još od maja vodi Tužilaštvo BiH.
Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, jedna od najvažnijih državnih agencija, tokom 2018. godine trpjela je snažne političke pritiske. Takvo ponašanje političkih subjekata posebno je intenzivirano nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije visokom funkcioneru SNSD-a Nikoli Špiriću.
