Tu tvrdnju, pojašnjava u intervjuu za Fenu, potkrepljuje više pokazatelja, između ostalih, i to da Norveška spada u grupu zemalja najvećih bilateralnih donatora u BiH, čija pomoć od 2000. godine na godišnjem nivou iznosi oko 20 miliona KM.
Također, BiH je danas najveći korisnik norveške financijske pomoći u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, a putem projekata razvojne saradnje Norveška daje značajnu podršku BiH u procesu euroatlantskih integracija, što je čini jednim od najvažnijih partnera naše zemlje u procesu približavanja NATO-u.
"Norveška želi da vidi BiH kao članicu Evropske unije i saveznika u NATO-u", ističe Poljo,dodajući da bh. građani koji žive i rade u Norveškoj ravnopravno učestvuju u javnom i političkom životu ove zemlje.
Na pitanje u čemu se ogleda pomoć Norveške BiH te da li možemo očekivati da se ta pomoć preinači u veći priliv norveških investicija u našu zemlju, ambasador Poljo kaže da se ta pomoć ne može posmatrati kao humanitarna, "jer je vrijeme obnavljanja infrastrukture i pomoć socijalno ugroženim daleko iza nas".
"Ovu pomoć, prije svega, treba posmatrati u svjetlu euroatlantskih integracija. Prioritetne oblasti u koje norveška vlada danas ulaže novac su reforma javne uprave, jačanje pravne države, reforma odbrambenog i sigurnosnog sektora, ekonomski razvoj te podrška civinom društvu", naveo je ambasador, ističući da je značaj ove pomoći evidantan.
Podsjetio je da je do sada Norveška realizirala pomoć u ukupnoj vrijednosti od 790 miliona KM, ali da, nažalost, BiH trenutno ne bilježi značajnije norveške investicije.
Ipak, naglasio je, dvije norveške korporacije, "Telenor" i "Stadkraft", pokazale su interes za ulaganja u telekomunikacijski i energetski sektor BiH. Međutim, nije sve ni do investitora, a Ambasada BiH u Norveškoj će i dalje kontinuirano raditi na poboljšanju bh. imidža i promoviranju investicionih mogućnosti u našu zemlju.
Za šanse za nastup bh. kompanija i robe na norveškom tržištu kazao je da su uvećane potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini između BH i Norveške te da konkretne efekte možemo očekivati u vremenu koje je pred nama.
"Sporazum predstavlja do sada najznačajniji bilateralni sporazum kada je u pitanju ekonomska saradnja. Stupanje na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i EFTA-e od 1. januara 2015. otvara značajne mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje, posebno za izvoz iz BiH, s obzirom na to da zemlje EFTA-e obuhvataju tržište s 13 miliona stanovnika", naglasio je.
Pogodnost za BiH, pojašnjava, ogleda se u osiguranju asimetrije u oblasti poljoprivrednih proizvoda, što predstavlja veliku izvoznu šansu za mala i srednja poduzeća. Ovim sporazumom uvodi se bescarinska trgovina industrijskim proizvodima i očekuje se da ovaj sporazum znatno poveća ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH s Norveškom.
Iako mali, BiH ostvaruje pozitivan ekonomski rezultat u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Norveškom, koja svake godine bilježi blagi rast.
"Imamo dobre primjere ekonomske saradnje putem više privatnih inicijativa predstavnika naše dijaspore koje imaju vrlo pozitivna iskustva i koje mogu poslužiti kao primjer drugima. Ovo pokazuje da ekonomski odnosi i dalje nude najveće mogućnosti za proširenje saradnje s ovom skandinavskom zemljom", smatra Poljo.
Za prisutnost BiH u norveškoj javnosti i medijima kazao je da su prošla vremena kada su BiH i događaji u njoj bili na naslovnim stranama i predstavljali prve vijesti u svim značajnijim medijima Norveške. To su, kaže, bile slike rata, napaćene zemlje i nesretnih ljudi u njoj.
"Danas primjećujemo potpuno drugačiji pristup medija BiH. Norveški mediji BiH danas vide kao tranzicijsku zemlju koja liječi rane iz nedavne prošlosti i čiji je i cilj članstvo u EU i NATO-u. Pozitivan imidž naše zemlje sve je češća pojava u medijima Norveške", rekao je Poljo, dodajući da je najveći doprinos ovoj promjeni dala bh. dijaspora koja, po zvaničnim pokazateljima, do sada predstavlja najuspješnije integriranu doseljeničku populaciju u Norveškoj.
Bh. ambasador je istaknuo i podatke o sve većem broju norveških turista koji posjećuju BiH. Kako je rekao, Norvežani preferiraju direktne avionske letove a odnedavno otvorene direktne linije Oslo-Tuzla i Oslo-Sarajevo otvaraju nove perspektive bh. turizma.
Ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj se osvrnuo i na izbjegličku krizu uzrokovanu masovnim dolaskom sirijskih izbjeglica u evropske zemlje, koju je ocijenio kao do sada najveću humanitarnu krizu u Evropi te je stoga i u fokusu pažnje norveške vade.
Istakao je da je Norveška odigrala jednu od ključnih uloga u sazivanju međunarodne donatorske konferencije za Siriju koja se trenutno održava u Londonu te da je do sada najveći donator po stanovniku u svijetu. Na ovoj konferenciji, Norveška je utrostručila do sada najavljena sredstva i obećala iznos od jedne milijarde eura za period od četiri godine.
Ova pomoć, pojašnjava, odnosi se na Siriju i zemlje okruženja pogođene izbjegličkom krizom. Također, dodao je, Parlament Norveške je prošle godine usvojio odluku o prihvatu 8.000 sirijskih izbjeglica u naredne tri godine.
Na pitanje šta je na njega, s obzirom na to da je na isteku mandata, ostavilo najveći dojam u Norveškoj i koji to pozitivni primjeri mogu eventualno biti primijenjeni u BiH, ambasador Poljo je odgovorio da postoji mnogo toga što možemo naučiti od ove zemlje, ali da je ono što mu je privuklo posebnu pažnju jeste oblik regionalne saradnje u svijetu poznat kao "Nordijsko vijeće".
"Nordijska saradnja spada u najstarije i najrazvijenije oblike regionalne saradnje u svijetu. Ovaj oblik saradnje doseže u gotovo svaki aspekt društvenog, političkog i ekonomskog života ovih zemalja. S obzirom na to da je baziran na visokom stepenu međusobnog povjerenja, uživa veliku podršku u regionu", istakao je Poljo.
Pojasnio je da se saradnja u političkim okvirima zasniva na zajedničkim vrijednostima i spremnosti da se postignu rezultati koji doprinose dinamičnom razvoju država članica, kao i povećanju nordijske kompetentnosti i konkurentnosti. Nordijski model saradnje obuhvata Dansku, Finsku, Island, Norvešku i Švedsku, kao i tri autonomne oblasti, Farska ostrva, Grenland te Alandska ostrva.
Osnovna ideja je, kaže, bila da nordijske zemlje postanu jedinstvena zona slobodnog kretanja ljudi, rada i kapitala. Kasnije je ona proširena kroz vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku. Ukratko, standard i državno blagostanje po kojima su poznate ove zemlje, posljedica su velikim djelom spomenute regionalne saradnje.
"Ako sve to prevedemo na naš region, uvažavajući historijske, kulturološke, jezičke i političke sličnosti, onda možemo slobodno reći da je nordijski model regionalne saradnje primjenjiv i na zemlje zapadnog Balkana", zaključio je Poljo u razgovoru za Fenu, izrazivši nadu da će BiH u procesu unapređenja regionalne saradnje sa susjedima znati crpiti pozitivna iskustva "Nordijskog vijeća".
