Položen kamen temeljac za Aladža džamiju: Ova bogomolja je prilika za obnovu suživota
Kamen temeljac za obnovu Aladža džamije položili su reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednik Sabora IZBiH Safet Softić, raniji i novi muftija goraždanski Hamed ef. Efendić, odnosno Remzija ef. Pitić, prvi čovjek Vakufske direkcije Senaid Zaimović, te predstavnik Vakufa Turske.
Predviđeno je da radovi započnu odmah nakon postavljanja kamena temeljca.
Reis Kavazović je rekao da je ovo "za Foču i našu domovinu Bosnu i Hercegovinu ovo poseban mubarek dan".
"Danas smo se okupili u ovome gradu da, s Božijom pomoći, započnemo hajirli posao obnavljanja Aladža džamije. Na ovom mjestu i danas svjedočimo dvjema krajnostima ljudskog duha: mržnji, toj razarajućoj sili koja uništava i ponižava ljudsko dostojanstvo i neizbrisivoj trajnosti duha dobrote, ponikloj na temelju vjere i ljubavi u ime Boga", kazao je reis Kavazović u hutbi u Foči koja je prethodila svečanosti polaganja kamenta temeljca, te dodao:
"Prije više od dvadeset godina na ovom mjestu, na kojem danas klanjamo džumu namaz, stajala je Šarena (Aladža) džamija. Ta veličanstvena Božija kuća, sagrađena je rukom i umijećem Hasana Nazira, da bude dom pobožnih ljudi, koji se u dovi predaju Stvoritelju. Danas, braćo i sestre, iznova počinjemo kazivanje o njoj, ugrađujemo prve cigle za ponovno rađanje doma pobožnjaka".
U ovome trenutku, kazao je, raduju se svi dobri ljudi u našoj zemlji, naročito njeni Fočaci, muškarci i žene, koji znaju i razumiju značenje i simboliku koju u ovom prelijepom krajoliku naše domovine ima Aladža.
"Ovo je prilika da se podsjetimo da Aladža, baš na ovome mjestu na kojem ju je neimar podigao, nikada nije bila samo građevina, skup kamena, metala i maltera. To je bila samo njena vidljiva spoljašnost, koju su barbari mogli svojim prljavim rukama i još prljavijim namjerama dotaknuti i razrušiti. Aladža je uvijek bila duh ovoga lijepog grada, ljepota koja se zamišlja, koja se nosi kao uspomena i koja se uvijek iznova obnavlja. I njen neimar, kao i mi danas, dok postavljamo kamen obnove njenih temelja, razmišljamo o važnijem temelju na kojem počiva sudbina našega svijeta. Taj naš svijet, u primjeru Aladže se to najbolje oslikava, ne može biti mjesto dobroga življenja ako nije utemeljeno na duhovnosti i nepatvorenoj vjeri", poručio je Kavazović.
Prema njegovim riječima, zlo i grijeh nikada se ničim nisu mogli opravdati.
"Pozivati na mržnju i osvetu u ime vjere oduvijek je značilo činiti zlo u ime nje, odmetništvo od Božije Riječi i služenje đavolu. U ovom gradu treba da se obnovi duh pobožnosti kod ljudi, i kod muslimana i kod hrišćana, duh koji nikada više neće dozvoliti divljanje najmračnijih sila ovoga svijeta: mržnje i pohlepe. Od toga će zavisiti sudbina grada i njegovih ljudi. Da bi se to moglo dogoditi, potrebno je obnoviti temelj vjere, a to su kajanje i praštanje. Božije svjetlo se mora uzdići, duša se mora preobratiti, a duh vjere pokoriti zlo. Ljudsko uzdignuće nakon moralnog pada moguće je samo kajanjem. Drugog puta nema, kao što nema ni lijeka za duševnu bol, osim praštanja", isaknuo je duhovni poglavar bh. muslimana.
Obnova Aladže, smatra on, može biti duhovna inicijacija, podjednako izazovna i za hrišćane i za muslimane; kamen temeljac za obnovu vjere i duhovnog preporoda ili crvena krpa za nevjernike, bezumnike i bijednike.
"Želimo vjerovati da će ljudsko dobro nadvladati zlo, da će ljubav pobijediti mržnju, da će Aladža ujediniti ljude koji će u njenom stradanju prepoznati vlastite stranputice i posrnuća. Danas su s nama naša braća i prijatelji, koji će nam pomoći da zajedno obnovimo ovu džamiju. Bez sumnje, njihova materijalna pomoć je velika i zahvalni smo im na njoj. Naša vjera i duhovna snaga i njihove prijateljske namjere i djela treba da budu temelj na kome će počivati Aladža džamija", kazao je.
Rekao je i da sve u našem životu, pa i današnji događaj u Foči, ima dublje značenje nego što smo mi u stanju da to u prvi mah pojmimo.
"Tako i rušenje i obnova Aladže u sebi nose novi početak i poruku, i za graditelje i za rušitelje. Aladža je naš ispit, iskušenje kojem smo, kao mu'mini, izloženi. Allah je obećao da će Svoju zemlju nastaniti dobrim robovima. Ako naš iman bude čvrst, a šerijat okvir za naše postupke, bit ćemo dostojni da izgradimo Aladžu, da je održavamo i da nastanjujemo ovo predivno parče zemlje. Ako naš iman bude slab, a naši hirovi mjerilo naših postupaka, nećemo biti dostojni njenog hizmeta", rekao je Kavazović, te zaključio:
"Naša je obaveza pomoći ljudima ovoga kraja da povrate smisao zajedničkog života. Muslimani i pravoslavci mogu živjeti zajedno, jer su tako živjeli stoljećima. Upućeni smo jedni na druge, kako u svakodnevnim malim poslovima, tako u teškim životnim prilikama, kakve su poplave, kojima smo zahvaćeni. Neka se ovoga dana i s ovoga mjesta čuje naša poruka: povratimo ljudsko dostojanstvo i ljudsku dobrotu. Neka Aladža bude povod i prilika za to. Sjetimo se da su se onda kada smo dozvolili da zločinci upravljaju našim životima dogodili zločini, rušenja i genocid".
U martu ove godine potpisan je protokol o obnovi Aladža džamije između Direkcije vakufa Republike Turske i Vakufske direkcije IZ-e u BiH. Obnova i ponovna izgradnja će se vršiti prema projektu kojeg je za ovu namjenu 2009. godine uradila firma „Delta -3 Infinitet Mostar“, a kojeg su odobrili Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a te Odjel za zaštitu prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Izvođač radova bit će renomirana firma „Sama Inşaat“ iz Burse. Sama Inşaat se već trideset godina, između ostalog, bavi projektovanjem, izgradnjom rekonstrukcijom i obnovom starih kulturno-historijskih objekata.
