Pomoć koja to nije: Da li 10 ili 12 hiljada KM može navesti mlade da kupe stan?
Podsjetimo da je u budžetu za ovu namjeru izdvojeno 5,5 miliona KM, a ako to podijelimo s brojem prijavljenih, lako je doći do cifre od četiri hiljade i 200 KM koliko bi trebalo pripasti svakom aplikantu. Naravno, ta cifra ne bi bila ni približna onoj koja je najavljena iz Ministarstva dok je na njegovom čelu bio Almir Bećarević, a koji je rekao da bi svaki aplikant trebao dobiti do 12.000 KM.
Bećarević se ipak tada ogradio kazavši kako je to procjena Ministarstva s obzirom na broj aplikanata od prošle godine.
Ukoliko se Ministarstvo bude držalo barem ranije brojke od 10.000 KM, trebat će izdvojiti minimalno 13 miliona KM za ovu svrhu, što je za sedam i pol miliona više u odnosu na dosadašnju procjenu u budžetu.
Osim što razmišljaju da li će uopće dobiti i tih 10.000 KM, mladi moraju razmišljati kako sakupiti ostatak novca. Ako uzmemo u obzir da su cijene stanova u Sarajevu znatno skočile posljednjih godina i da sada za stan od 50-ak kvadrata morate izdvojiti oko 200.000 KM, dolazimo do podatka da Vlada KS učestvuje sa svega pet posto u kupovini ili čak i manje ako je stan skuplji od 200.000 KM.
"Kap vode u okeanu"
Za Klix.ba ovim povodom je govorio profesor finansija Sanel Halilbegović koji nam kaže da je jasno i običnom čovjeku, a ne finansijskom stručnjaku da ovaj vid pomoći Vlade KS "nije ni kap vode u okeanu."
"I ako bude tih 12.000 KM, to nije dovoljno da se opremi jedna kvalitetna kuhinja, a kamo li da nekoga navede da kupi stan. Bojim se da tih 12.000 ili koliko već bude neće biti podrška onima koji podršku trebaju, nego će to biti podrška onima koji već imaju novaca da kupe stan, ali eto da iskoriste i tu pogodnost koja im se nudi", kaže nam Halilbegović.
Dodaje da neko ko ima prosječnu platu u BiH sigurno ne može razmišljati o kupovini stana u KS. Prema njegovoj procjeni, ta osoba nije kreditno sposobna da kupi garažu u Sarajevu.
"Takva osoba može sanjati o kupovini stana i njoj ništa ne znači da je ta podrška i 20.000 KM. S druge strane neko ko ima podršku od roditelja, ušteđevinu ili radi visoko plaćeni posao može reći 'e, super, hajde da uzmemo i ovu pomoć od Vlade, dobro će nam doći za nešto'. Ta pomoć sigurno nije 'drajver' glavni za kupovinu stana", kaže Halilbegović.
Smatra da se i ovo, "kao i sve u državi", radi paušalno "da bi ispalo kao da se nešto radi, a strukturalno i sistemski nikakvog uticaja nema."
"Bolje je ovaj program ugasiti i usmjeriti novac ka nečemu drugom. Jedini koji će imati benefit od toga su djeca buržuja ili oni kojima se jednostavno tako život poklopio da dobro zarađuju itd., pa što ne bi onda uzeli i ovih 12.000", smatra Halilbegović.
Neophodnost socijalne karte
Objasnio nam je da BiH, za bilo kakvu pomoć mladima, penzionerima, ratnim vojnim invalidima ili bilo kome, mora imati elementarni dokument - socijalnu kartu.
"Bez toga vi ne znate kome pomažete. To je pomoć takozvanog atmoskom udara, koji je neselektivan. U ovakvoj državi, koja ima slabu ekonomiju, mi morao snajperskom preciznošću da pomažemo upravo onome kome treba, a ne nekome čija familija ima firme i stanove, ali eto pošto je njegova prva kupovina stana dobit će 12.000. Kakav je impakt tu? Nikakav! Određene stvari se sistematski moraju urediti kako bi se tačno znalo kome je ta pomoć potrebna. Potrebno je odrediti da li taj neko zaista treba pomoć. Da ne bismo iz godine u godinu pucali potpuno u prazno, odnosno u ništa, bolje uložiti ta sredstva i krenuti u proces formiranja socijalne karte da se tačno zna za svaku osobu kako stoji finansijski i da li joj treba pomoć. Tek onda vi možete imati mjerljive rezultate", smatra Halilbegović.
Kaže da je Vladi KS mjerljiv rezultat da je potrošila 5,5 miliona, a gdje je taj novac otišao "vile znaju".
Smara da je ovaj program dobra ideja, ali da bi bio učinkovit rezultati se moraju nečim "mjeriti" kako bi se vidjelo da li postoji benifit toga.
"Mi nemamo 'vagu' kvalitetnu. Mi stavljamo neke projekte u pogon, a niko živ ne zna kakav je benefit toga. Da li treba povećati taj budžet? Vjerovatno da. Možda bi bilo pametnije ne ulagati u neka vozila i tako daje, a recimo uložiti u budućnost za koji bi upravo političari trebali biti zabrinuti. Ti mladi koji će ovdje ostati pumpaju novac za plate koje dobijaju upravo oni. Ali, oni za to ne brinu. Brinu samo kako će pregrmiti ovaj mandat pa misle da će u sljedećem brinuti o tome. A, to je nikad. Mi smo na nekom autopilotu na kojem ne letimo nigdje", rekao je Halilbegović.
