Ponovo ucjene i prijetnje putem HDZ-ovih glasila u slučaju potvrde presude Kovačević
Ovaj prijedlog nosi izrazito problematične implikacije jer se koristi kao sredstvo pritiska na pravosudne i političke institucije.
Jedan od autora dokumenta ističe kako je u tom slučaju najizgledniji scenarij status quo ante, što znači "status kao prije".
"Potvrđivanje presude se ne odnosi samo na Izborni zakon nego duboko zadire to jeste derogira Aneks 4 Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Na taj način bošnjačka politika izlazi iz entiteta Federacija BiH i stvara neki novi isključivo bošnjački entitet", piše HMS.
Kako navodi ovaj portal to bi značilo dvije republike - Republike Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu i Hrvatske Republike Herceg-Bosne sa sjedištem u Mostaru.
"Nova Hrvatska Republika u BiH bi imali svoj sabor, vladu i sudbenu vlast. Priznavala bi međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine kao članice UN-a“, ističe koautor studije. Dokument predviđa da bi ustav nove Hrvatske Republike bio potpuno građanski čime bi se ispunile sve presude počevši od Sjedić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, a posebno Kovačević koja najviše zadire u Ustav.
"Tim rješenjem bila bi provedena i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić", navodi HMS sadržaj spornog dokumenta.
Jasno je kako o ispunjavanju presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući slučajeve Sjedić-Finci, Zornić i druge, zapravo predstavlja pokušaj reinterpretacije tih presuda u korist HDZ-ovih političkih zahtjeva.
Dokument također predviđa da će ustav nove "Hrvatske Republike" biti inspiriran Ustavom Pete Francuske Republike, koji je strogo sekularan i temelji se na principima građanstva. Iako se pozivanje na francuski ustav može činiti kao pokušaj usvajanja evropskih standarda, ovdje se radi o političkom manevru kojim se pokušava legitimizirati stvaranje etničkog entiteta unutar međunarodno priznate države.
Kako navodi HMS dokument "ne zadire u granice triju tzv. republika."
"To pitanje smatramo potpuno irelevantnim jer su važne međunarodno priznate granice Bosne Hercegovine. Granice unutar zemlje će biti na razini virtualnih. Dosta nam je granica. Umjesto njih želimo otvorenost prema europskim standardima i Europskoj uniji za sve građane nove Hrvatske Republike, ali i druge dvije građanske republike u BiH", jedan od autora dokumenta kaže za HMS.
Na navodni upit HMS-a da komentariše kako će OHR i zemlje Vijeća za provedbu mira reagirati na takav plan jedan od autora dokumenta je rekao da je sada vrijeme da reagiraju, a ne kada bude prekasno.
"Oni su tu da štite Daytonsko-pariški mirovni sporazum i njegov Aneks četiri, a sada se pred njihovim očima on grubo narušava i potpuno dokida", piše HMS.
Kritika u ovom slučaju mora uzeti u obzir da predloženi plan ima jasan cilj destabilizacije zemlje i narušavanje postojećeg ustavnog okvira. Takvi prijedlozi idu u smjeru razgradnje postignuća Daytonskog sporazuma, na kojem je utemeljena sadašnja struktura Bosne i Hercegovine.
OHR i zemlje Vijeća za provedbu mira bi se trebale ozbiljno pozabaviti ovakvim scenarijima koji potiču podjele, umjesto da promoviraju inkluzivne reforme.
Na kraju, korištenje slučaja Kovačević i insinuacije o članovima Sudskog vijeća predstavljaju pokušaj delegitimizacije Evropskog suda za ljudska prava.
Teze o bošnjačkom lobiranju i promjeni nacionalnosti apelanta dodatno potkopavaju ozbiljnost pravne argumentacije i skreću pažnju s ključnog pitanja – kako osigurati ravnopravnost svih građana u Bosni i Hercegovini, bez obzira na etničku pripadnost.
Tekst, odnosno navodni dokument, koji je objavio Hrvatski Medijski Servis pokazuje jasnu tendenciju ka pritisku i kreiranju narativa koji odgovara HDZ-u i njihovim političkim ciljevima, što je već viđeno u prethodnim slučajevima vezanim za izborni zakon i tzv. legitimno predstavljanje.
Ovo je suštinski poruka i nova ucjena OHR-a i Vijeća za implementaciju mira (PIC), bašo kao što je bilo u slučaju reforme izbornog zakona i tadašnjih prijetnji "nemirima na jugu zemlje".
Ovakvim prijetnjama se daje dodatni argument visokog predstavniku Christianu Schmidtu da u sudu u Strazburu, gdje se sam pozvao, prikaže moguću destabilizaciju ako se potvrdi presuda.
Podsjetit ćemo da je Schmidt već ranije u UN-u govorio o dodatnim podjelama ako se presudi u korist Slavena Kovačevića, iako je riječ o presudi kojom se uklanjaju diskriminacije u Ustavu BiH.
