Popuna Doma naroda FBiH na čekanju, CIK za petak najavio promociju knjige
Branko Petrić, Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vlado Rogić, Stjepan Mikić i Novak Božičković ni danas se nisu uspjeli dogovoriti o tome da na dnevni red sjednice Centralne izborne komisije (CIK) BiH stave odluku o načinu popune Doma naroda Parlamenta FBiH.
Dok je cijela država na čekanju, s obzirom na to da od Doma naroda Parlamenta Federacije BiH zavisi formiranje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, iz CIK-a ponosno najavljuju da će u petak biti upriličena promocija knjige "Kontroverze o izborima i izbornom sistemu u Bosni i Hercegovini" čiji je autor član CIK-a Suad Arnautović.
Zakonski rok do kojeg je CIK trebao donijeti odluku za popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH istekao je 6. decembra 2018. godine, zbog čega se pored moralne odgovornosti članova CIK-a prema bh. društvu postavlja pitanje i odgovornosti u smislu direktnog kršenja zakona.
"Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec nakon ovjere izbora u skladu sa članom 5.32 ovog zakona", piše u Izbornom zakonu BiH.
Centralna izborna komisija (CIK) potvrdila je rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora 6. novembra 2018. godine nakon čega su počeli teći rokovi za sazivanje sjednica novoizabranih saziva zakonodavnih tijela Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i kantona, što znači da je 6. decembar 2018. godine bio zakonski rok do kojeg su morali biti izabrani delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Već duže vrijeme članovi CIK-a predmet su kritika prije svega opozicionih političkih stranaka u BiH, ali i visokih funkcionera iz Stranke demokratske akcije (SDA). Rukovodstvo CIK-a često se optužuje da je podleglo političkim pritiscima HDZ-a BiH i SNSD-a.
Parlamentarci iz reda SDP-a, SDS-a i PDP-a vidno nezadovoljni radom članova CIK-a odbili su na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prihvatiti mandate iz ruku članova CIK-a. Oni su odlučili da mandate prihvate naknadno, odnosno u dozvoljenom zakonskom roku od sedam dana.
Samo nekoliko dana prije održavanja konstituirajuće sjednice državnog organa zakonodavne vlasti zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović rekao je za Klix.ba da CIK treba donositi odluke u skladu s važećim zakonodavstvom, a ne da se članovi CIK-a više bave politikom nego što se bave pravom. Otvoreno je kazao kako će u narednom periodu na dnevni red sigurno biti postavljeno pitanje odgovornosti nekih članova CIK-a.
Što se tiče popune Doma naroda Parlamenta FBiH, već je poznato da se HDZ zalaže za primjenu popisa iz 2013. godine dok se SDA, SDP, DF, Naša stranka i ostale probosanske stranke, ali i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH zalažu za primjenu popisa iz 1991. godine.
CIK navodno razmatra četiri odluke o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH. Prva varijanta predlaže da se koristi popis stanovništva iz 1991. godine, uz primjenu člana 8 tačka 3 Ustava FBiH, odnosno princip 1/1/1, koji znači da će u Domu naroda PFBiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona ukoliko su izabrani.
Drugi prijedlog je da se koristi popis iz 1991. godine, ali da se ne primjenjuje princip 1/1/1.
Treći prijedlog je korištenje popisa iz 2013. i princip 1/1/1, dok je četvrta varijanta popis iz 2013., ali bez garancije da će iz svakog kantona biti izabran predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
Prema posljednjoj varijanti, u Domu naroda ne bi bilo zastupnika Bošnjaka iz Posavskog kantona, BPK, HNK, ZHK i Katnona 10. Prema istoj varijanti ne bi bilo zastupnika Hrvata iz USK, TK, KS i BPK, dok srpskih zastupnika ne bi bilo iz Posavskog kantona, BPK, SBK i ZHK.
Varijanta broj dva predviđa da ne bi bilo bošnjačkih zastupnika iz Posavskog, BPK, Kantona 10 i ZHK; hrvatskih iz USK, BPK i KS, te srpskih iz Posavskog, BPK i ZHK.
Još uvijek ostaje otvorena mogućnost da se CIK na sutrašnjoj sjednici izjasni o važnoj odluci koja bi uveliko olakšala proces formiranja vlasti, kako na federalnom tako i na državnom nivou.
Probosanske stranke već su najavile da će, ukoliko CIK primijeni popis iz 2013. godine i ne primijeni princip 1/1/1, podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
