Ćidić je ove godine završio Behram-begovu medresu u Tuzli kao učenik generacije. Medresu je predstavljao na brojnim seminarima, konferencijama, okruglim stolovima i javnim debatama, a na Državnom debatnom takmičenju održanom u aprilu ove godine osvojio je nagradu za najboljeg govornika u BiH.
"Moje srednjoškolsko obrazovanje obilježila je upravo debata. Njom se bavim od 1. razreda srednje škole, prije svega zbog koristi koje nudi. Debata je na nevjerovatan način unaprijedila moje logičko mišljenje, kritičko mišljenje, retoriku, prezentacijske sposobnosti itd. Kada ste uključeni u rad debatnog programa u BiH upoznate i desetine drugih ljudi s kojima se zajedno usavršavate. Svako debatno takmičenje zahtijeva posebnu pripremu. Radi se o desetinama sati pojedinačnog istraživanja, ispitivanja i logičkog svrstavanja podataka kako bismo na osnovu njih kreirali najbolje argumente. Suci u debatnom programu BiH su iznimno stručni i strogi, tako da naši argumenti uvijek moraju biti na najvišem mogućem nivou", rekao je za naš portal Ćidić koji je pet puta osvojio nagradu za najboljeg online debatanta.
Ističe kako bi svako društvo trebalo imati zastupljenu debatu u obrazovnom sistemu, ne samo u formi sekcije, nego u formi redovnog školskog predmeta.
"To je model koji nam dolazi sa Zapada, a koji se pokazao kao vrlo efektan u izgradnji stabilnog društva. Osim svih koristi koje sam naveo prethodno, a koje dobija pojedinac, samo društvo se izgrađuje na osnovu debate jer je debata, kako i definicija kaže, argumentovana rasprava. Potrebno je da što prije shvatimo da možemo govoriti samo na osnovu validnih dokaza, odnosno argumenta, a ne na osnovu laži i neprovjerenih informacija", kazao je Ćidić.
Istakao je kako se debata i kultura dijaloga ne cijene dovoljno u našem društvu, pa mnogi i ne primjećuju ovakve rezultate.
"Nažalost, kultura dijaloga je na jednom veoma niskom nivou u BiH čak i ukoliko želimo da uzmemo u obzir ljude koji su plaćeni da, između ostalog, argumentovano i kulturno govore. Debata se ne cijeni dovoljno u našem društvu, ne zato što mi, 'ljubitelji' debate, ne radimo na promociji, nego zbog toga što nailazimo na otpor drugih kada trebamo napraviti sljedeće korake. Međutim, ja vjerujem da ćemo nekada u budućnosti debatu pisati velikim slovom D, kao redovni i ravnopravan školski predmet. Uskoro na scenu, kako političku, tako i kulturnu, stupa osamnaest generacija debatanata koji su prošli kroz debatni program i baš zbog toga želim da vjerujem da će se stanje popraviti", rekao je Ćidić.
Trenutno piše knjigu "Petnaest godina Debatnog kluba Behram-begove medrese" koja predstavlja skup izvještaja sa svih aktivnosti koje je ovaj debatni klub realizirao od 2000. godine, ali i neke osnovne debatne "lekcije" za one koji se ranije nisu susretali s debatom.
"Debata, kako sam prethodno spomenuo, nudi nevjerovatne mogućnosti za samostalno usavršavanje. Mnogi debatanti će reći da su upravo kroz debatu naučili najviše jer se svaka tema detaljno istražuje prije debatovanja. Mladim ljudima bih poručio da se učlane u debatne klubove kako bi usavršili svoje vještine, ali i pomogli BiH da postane država poznata po lijepom, kulturnom i argumentovanom dijalogu", poručio je.
