Porasla netrpeljivost domaćih i regionalnih političara koji islamofobijom potkopavaju BiH
"U 2018. godini došlo je do porasta islamofobne retorike lokalnih i regionalnih političkih aktera koji potkopavaju Bosnu i Hercegovinu prikazujući je kao radikalno muslimansko utočište", stoji u novoobjavljenom Evropskom izvještaju o islamofobiji za 2018. godinu kojeg finansira Evropska unija.
Dodik kao islamofobni lider
Islamofobnom potkopavanju Bosne i Hercegovine, navodi se u Evropskom izvještaju o islamofobiji, najviše su doprinijeli bosanski Srbi i Hrvati, kao i političari iz Srbije i Hrvatske.
"Najopasniju izjavu dao je tadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji je u popularnoj srbijanskoj televizijskoj emisiji Ćirilica kazao kako imami pozivajući vjernike na molitvu 'arlauču'", stoji u izvještaju, uz obrazloženje da jer riječ o dehumanizirajućoj izjavi najviše rangiranog srpskog političara u postratnoj Bosni i Hercegovini.
Navodi se da je bh. entitet Republika Srpska slično kao i prethodnih godina nastavio s podrivanjem i nepoštivanjem državnih institucija.
"Ove godine su srpski zvaničnici nastavili negiranje genocida i ratnih zločina. Domaći i regionalni mediji doprinijeli su antimuslimanskim netrpeljivostima kroz izvještavanje o terorističkim prijetnjama i radikalnoj ideologiji, povezivajući ih s bošnjačkim političkim i vjerskim zvaničnicima", navodi se.
Također se navodi kako je vidljiv nastavak fizičkih i verbalnih napada na džamije i imame, većinom u RS-u.
"Skoro sve ove napade nije procesuirala policija. Dodatna antimuslimanska mržnja bila je vidljiva na fudbalskim utakmicama i na grafitima u gradovima sa dominantnim srpskim stanovništvom", piše u Evropskom izvještaju o islamofobiji.
Doprinos hrvatskih političara islamofobiji
Fondacija za politička, ekonomska i društvena istraživanja, sa sjedištem u Ankari, navodi u svom izvještaju da se antimuslimanska netrepeljivost i negativni trendovi prema muslimanima u BiH uglavnom ogledaju u obrazovnom, političkom i medijskom sistemu.
"U 2018. godini došlo je do porasta antibosanske i antimuslimanske retorike od hrvatskog političkog rukovodstva i od regionalnih aktera. Ovi akteri prikazuju Bosnu i Hercegovinu kao propalu državu koja je sjedište ekstremista i koja treba biti teritorijalno podijeljena kako bi se očuvao mir i sigurnost", stoji u izvještaju.
Navode kako su u oktobru 2018. godine izbori bili glavna fokusna tačka za islamofobiju i antimuslimansku retoriku koja se koristila u srpskim, hrvatskim i bosanskim medijima.
"Domaći i regionalni mediji doprinijeli su antimuslimanskim netrpeljivostima kroz izvještavanje o terorističkim prijetnjama i radikalnoj ideologiji, povezivajući ih s bošnjačkim političkim i vjerskim zvaničnicima", navodi se u Evropskom izvještaju o islamofobiji za 2018. godinu.
U izvještaju se navodi da su Bošnjake i Islamsku zajednicu u BiH bosanski Hrvati optuživali da su izabrali člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
"Osim toga, u 2018. godini, migrantska kriza najviše je pogodila zemlju u posljednjih nekoliko godina, a povećan broj migranata učinio ga je ključnim elementom diskursa u antimuslimanskoj histeriji od nacionalističkih faktora", stoji u izvještaju Fondacije za politička, ekonomska i društvena istraživanja.
