BiH je tako postala država koja pod trostrukim sankcijama ima jednog člana državnog predsjedništva (dvoje američke i jedne britanske sankcije), ali i predsjednike entiteta.
Prvo je Željka Cvijanović (SNSD) završila na britanskoj crnoj listi pod optužbom da je radila na potkopavanju mira u BiH te da je pod ruskom kontrolom. Također, Cvijanović je sankcionisana jer je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici i jer je iskoristila svoju kancelariju za podnošenje zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na nivo entiteta.
Njen kolega iz entiteta Federacija BiH Marinko Čavara (HDZ) prije dva dana je stavljen na američku crnu listu i to prije svega zbog potkopavanja demokratskih procesa u procesu blokiranja funkcionisanja FBiH.
Čavara blokira funkcionisanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa suda, tijela koje se sastoji od određenog broja i podrazumijeva određeni sastav sudija Ustavnog suda FBiH, a koje je 2002. formirano u skladu sa amandmanima visokog predstavnika na Ustav FBiH.
Američke vlasti su Čavaru opisale kao odgovornog ili saučesnika u, kako je navedeno, direktnom ili indirektnom učešću, kršenju ili djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na Zapadni Balkan.
Tako je uz državne parlamentarce, ali i nosioce pravosudnih funkcija u BiH, naglašeno ko su odgovorni za suzbijanje demokratije, ugrožavanje mira te korupciju i kriminal. Nosioci najviših izvršnih funkcija u državi imaju stroge sankcije svjetskih sila, SAD-a i Velike Britanije.
