Sudeći prema podacima o naplati poreza, u našoj zemlji je kupovano mnogo više nekretnina ove godine nego prošle.
Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, u prvih deset mjeseci 2017. u FBiH je naplaćeno ukupno 52,2 miliona KM poreza na promet nepokretnosti i prava, što je za 7,73 posto ili za 3,7 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Povećanje od 15 posto u odnosu na 2016. zabilježeno je i u manjem bh. entitetu gdje je u prvih 11 mjeseci ove godine naplaćeno 22,8 miliona KM po osnovu poreza na nepokretnosti. Porezna uprava Brčko distrikta za deset mjeseci ove godine naplatila je 1,3 miliona KM od poreza na nekretnine.
Različite stope poreza
Stope poreza na nepokretnosti su različite u BiH. Tako građani u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Unsko-sanskom, imaju dužnost plaćanja poreza na promet nepokretnosti od pet posto. Stopa poreza u Unsko-sanskom kantonu iznosi do pet posto, u zavisnosti od odluka općinskih vijeća.
Porez na nepokretnosti u RS-u plaća se po stopi od 0,20 posto, dok porezna stopa za nepokretnosti u kojima se neposredno obavlja proizvodna djelatnost iznosi do 0,10 posto. U Brčko Distriktu porezna stopa iznosi od 0,10 do 0,20 posto.
Utvrđeni iznos poreza na promet nepokretnosti građani FBiH dužni su platiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, govore nam iz Porezne uprave Federacije BiH.
Porezi na nekretnine u RS-u se plaćaju u dvije rate i to prva do 30. juna i druga do 30. septembra. U postupku prinudne naplate poreski obveznici dužni su platiti i kamatu od 0,03 posto za svaki dan kašnjenja.
"Osnovica poreza utvrđuje se na osnovu visine vrijednosti nepokretnosti po zonama na teritoriji određene općine te karakteristika nepokretnosti. Stoga se stope poreza razlikuju od lokalne zajednice do lokalne zajednice", kazali su nam iz Porezne uprave RS.
Kao i stope poreza, tako se širom BiH razlikuju i novčane kazne za neplaćanje poreza na nekretnine u propisanom roku. Kazne u FBiH i Brčko distriktu kreću se od 200 do 1.000 KM, dok je u RS-u kazna nešto veća i kreće se od 1.000 do 3.000 KM.
"Bez dokaza o plaćenom porezu na promet nepokretnosti ne može se izvršiti uknjižba vlasništva na nepokretnostima i pravima u katastarskim, zemljišnim i drugim javnim knjigama", upozoravaju iz Porezne uprave FBiH.
Ekonomski stručnjaci iz BiH proteklih godina ističu kako je potrebno uvesti porez na vlasništvo nekretnina koji bi se plaćao umjereno na godišnjoj bazi. Ovo bi rasteretilo kupce nekretnina.
Iz Porezne uprave FBiH kazali su nam kako nemaju saznanja o tome da li postoji interes za donošenje novih ili izmjene postojećih propisa kojim je regulisano plaćanje poreza na nekretnine. Slično je i u RS-u te Brčko distriktu.
Kupovina prve nekretnine
Prilikom kupovine prve nekretnine u BiH, samo građani Kantona Sarajevo i RS-a imaju porezne olakšice.
"Porezne olakšice nisu propisane u svim kantonima. Prema odredbama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava KS, porezni obveznici ne plaćaju porez na promet nepokretnosti prilikom prijenosa vlasništva nad novosagrađenim objektima kada se prodaju prvom kupcu u roku od jedne godine od dana primopredaje objekta, ako je prodavac pravna osoba", pojasnili su nam iz Porezne uprave FBiH.
Vlada RS-a od 2008. realizuje program subvencioniranja kamatne stope od jedan posto na stambene kredite Investiciono-razvojne banke RS-a za mlade i mlade bračne parove, s ciljem da se mladima olakša kupovina ili gradnja stambene jedinice.
"Propisano je i umanjenje porezne osnovice poreza na dohodak za iznos kamate plaćene na stambeni kredit. Također, Zakonom o porezu na nepokretnosti propisano je i da je vlasnik stana oslobođen plaćanja poreza na stan od 50 kvadrata te za svakog člana domaćinstva po deset kvadrata stambenog prostora", navode iz Porezne uprave RS-a.
Građani Brčko distrikta također su početkom ove godine ostvarili pravo na poreznu olakšicu prilikom kupovine prvog stana.
Dok većina mladih bračnih parova u BiH ne uživa nikakve olakšice prilikom kupovine stanova, susjedne države već odavno pomažu mladima oslobađanjem od poreza ili kroz razne stambene programe.
U Hrvatskoj će stupanjem zakona o subvencioniranju stambenih kredita na snagu država četiri godine otplaćivati pola rate kredita mladim parovima za kupovinu prvog stana ili kuće.
Program sufinansiranja bio je na snazi u Srbiji od 2004. do 2014. godine. Učesnici su morali imati između 23 i 45 godina, mjesečnu neto zaradu manju od 840 eura te biti državljani Srbije bez nekretnine u vlasništvu.
Porezi na nepokretnosti, smatraju mnogi, imali bi smisla i efekta ukoliko bi se porezne uprave uvezale s drugim institucijama u BiH.