Porodica Dragutinović Božić slavi sa gostima pravoslavcima, katolicima i muslimanima
Ekipa portala Klix.ba posjetila je porodicu Dragutinović na Badnjak. Zatekli smo ih u pripremama, muške članove u dvorištu dok peku pečenicu, djecu u kući dok ukrašavaju ambijent, dok su žene bile na poslu, ali kolače su već pripremile na stolu, kao i pšenicu.
Naš domaćin Milan kao najstariji član porodice živi u zajedničkoj kući sa kćerkom Draganom, zetom Zoranom, njihovih dvoje djece Ivanom i Anom, te sinom Draganom i suprugom Ivonom.
Božić je najradosniji pravoslavni, odnosno hrišćanski praznik za Milana Dragutinovića, kojeg je obilježavao njegov pradjed, djed, otac, a on nastavio. Nada se da će njegovi potomci nastaviti istu tradiciju.
Milan nam je objasnio kako teku pripreme u njegovoj porodici.
Dva dana prije Božića, 5. januara, se kolju prasad za pečenicu, a sutradan na Badnji dan se peku, dok se na dan Božića jede, započinje priču naš domaćin Milan.
Prema običaju, na Badnji dan se posti, a navečer svi idu na paljenje Badnjaka pred Sveti hram.
Milan sa unucima u 5 sati u jutro ide u crkvu na Bogosluženje na dan Božića, nakon čega se vrate na porodični doručak gdje prisustvuju svi uži članovi porodice.
Navečer se okupe gosti, rodbina, komšije i prijatelji. U Milanovom domu se na Božić redovno okupi 30 ljudi. Božić je u svojoj porodičnoj kući, kaže, počeo slaviti 1992. godine, nakon bratove i suprugine smrti.
"Prije rata je bilo interesantno jer su roditelji pokojne supruge, koja je inače katolkinja, živjeli u Maglaju. Za katolički Božić i Uskrs išli smo u Maglaj, za pravoslavni Božić i Vaskrs smo išli u Gojčin kod mojih, a za Novu godinu i prvi maj oni su dolazili kod nas“, prisjeća se naš sagovornik.
Sad se svi praznici slave u Milanovom domu.
Slavlje Božića kod Dragutinovića oslikava i duh grada Tuzle kao multietničke sredine.
"Od 92. godine pečem pečenicu u svom dvorištu, slavim Božić sa 20-30 gostiju, od čega je uglavnom bilo 2-3 pravoslavaca, ostalo su katolici i muslimani. Ja kod njih idem na Božić i Bajram, a oni su gosti kod nas na naš Božić, razmjenjujemo poklone“, priča nam Milan.
"Gajimo tradiciju i održavamo međuljudske odnose“, ističe on.
Dodaje i da mu komšije pomažu u pripremama. Komšija musliman Munib i katolik Zdravko mu pomažu u pečenju pečenice.
Sin Dragan se, kad smo stigli, tek vratio iz šume odakle je donio hrastovo drvo Badnjak, koje će paliti u dvorištu.
Božić je rođenje Hristovo, on je rođen pod tim drvetom, pojašnjava naš sagovornik.
"Pečenica se na Badnjak ne jede, već ujutro na dan Božića. Prvo odsiječem plećku, unesem u kuću i nju jedemo za doručak“, priča nam Milan.
Na pitanje koju vrstu pića piju na dan Božića Milan s osmijehom kaže da se mahom pije po sistemu "Šta ćeš popit'“, dodavši da ispeče stotinjak litara rakije šljivovice svake godine, tako da je to najčešće glavno piće, zaključuje kroz osmijeh.
Muški članovi su zaduženi za poslove pripremanja Badnjaka i pečenice, dok su žene zadužene za pripremanje kuće i kolača i salata, dan dva ranije krenu pripreme.
"Deset dana prije Božića kćerka i unuka pripreme pšenicu, u kojoj se za Božić zapali svijeća, a pšenica simbolizira priraštaj, da sve niče i raste", priča naš sagovornik.
Kaže da mu unučad najviše pomažu u pripremama. Jelku okite pred Novu godinu i tako okićena stoji do Srpske nove godine.
Dodao je da na paljenje Badnjaka u Tuzli idu pripadnici svih vjeroispovijesti. Na Badnju večer Milan i njegova porodica zajedno s komšijama i prijateljima svih vjeroispovijesti idu na ceremoniju pred Sveti hram.
A na dan Božića se ponovo okupe u njegovom domu te u veselju uz domaću hranu i piće proslave Božić.
Ko je bio fočanski doktor Sekula Stanić i zašto je danas došao u centar javnih rasprava
